Značajan rast slušanja glazbe putem pretplata na glazbene streaming servise je trend koji se u Hrvatskoj događa u posljednje tri godine.
Na digitalne platforme se svakoga dana postavi 103.5 tisuća novih pjesama, a u ponudi se nalazi 202 milijuna pjesama. Svega 1% repertoara streama se više od 100 tisuća puta, a gotovo 47% posto glazbe nije preslušano ili je streamano najviše deset puta
Hrvatska je drugo najuspješnije glazbeno tržište na svijetu po usponu premium streaminga, stoji u godišnjem izvještaju Luminate 2024 Year-End Music Report. Podaci se odnose na 2024. godinu, a tiču se povećanja broja pretplatnika i ukupnog slušanja glazbe putem pretplata na streaming servisima. Najuspješnije svjetsko tržište po porastu pretplata na streaming je Turska, a nakon Hrvatske slijede Rumunjska, Malezija i Južna Koreja. Uspon streaminga na pretplatu na godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosi 16.1%.
Streamanje glazbe je najrašireniji oblik uživanja u glazbi na svijetu i glavni poticaj kontinuiranog uspona prihoda svjetske glazbene industrije podljednjih desetak godina. Luminate izvještava da su, tijekom 2024. godine, na globalnoj razini pjesme na servisima preslušavane u impresivnoj brojci od 4.8 bilijuna puta (bilijun je brojka s 12 nula op.p.), a da u ukupnoj slici uspona interesa za streaming prednjače teritoriji iz Azije i istočne Europe.
Luminate u godišnjoj analizi navodi kako je razvoj globalnog glazbenog tržišta omogućio sve uspješniju razmjenu kultura među različitim teritorijama, zemljama i kontinentima, a donio je i nove prilike za povećanje kulturnih utjecaja različitih zemalja na stranim teritorijima. Cijela priča pruža i mogućnosti novih poslovnih pothvata povezanih s izvozom glazbe.

Kako bi što uspješnije identificirala klastere i rezultate, kompanija je osmislila alat The Luminate Export Power Score kao metriku koja donosi procjen sposobnosti zemlje da izvozi snimljenu glazbu na globalnoj razini. Tako su najuspješnije izvoznice glazbe Sjedinjene Države, Velika Britanija i Kanada, a slijede ih Južna Koreja, Njemačka, Francuska, Portoriko, Australija, Švedska i Brazil. Među podacima je zanimljivo izdvojiti primjere po kojima Njemačka svoju glazbu najviše izvozi u Austriju, Švicarsku i Slovačku, a Francuska u Belgiju, Švicarsku i Nizozemsku.
Analiza glazbene godine pokazuje kako je engleski jezik smanjio svoj udio u ukupnom slušanju glazbe. Tako se na tržištima engleskog materinjeg jezika poput američkog, britanskog i australskog događa da u ukupnom udjelu raste slušanje glazbe na drugim jezicima. Istovremeno se u zemljama gdje engleski nije osnovni jezik prati porast udjela lokalnih sadržaja na glazbenom tržištu. Uz to, kulturna razmjena, navodi Luminate, omogućila je rast slušanosti pojedinih autohtonih žanrova na drugim teritorijima.
Na taj način, primjerice, R&B i Hip-Hop najbolje prolaze u Brazilu, Poljskoj i Turskoj, a žanrovi Latin glazbe u Portugalu, Filipinima i Rumunjskoj. Prije godinu dana smo u godišnjoj analizi vidjeli da slušatelji iz Hrvatske natprosječno streamaju elektroničku plesnu glazbu i po tom podatku su treći na svijetu izvan Sjedinjenih Država.
Izvozu glazbe, navodi se, pridonosi i međunarodni uspjeh autora iz pojedinih zemalja pa tako, nakon američkih, najuspješniji su autori pjesama iz Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Švedske, Francuske, Australije, Norveške, Njemačke, Kolumbije i Južne Koreje. Prema podacima Luminatea, najuspješniji autori na svijetu su Taylor Swift, Max Martin, The Weeknd, Daniel Nigro, Benny Bianco, Olivia Rodrigo, Dr. Luke i Shellback.
Glazbeni streaming je ponudio veliki izbor glazbe, ali nije promijenio limite (dan i dalje traje 24 sata dnevno, za prepoznavanje glazbe potrebni su alati marketinga i promocije). Piramida streaminga pokazuje da je, od 202 milijuna pjesama u ponudi (glazbenih djela s različitim ISRC kodovima), izrazito malo glazbe puno streamano, a da gotovo polovica glazbenih djela (93 milijuna pjesama) nije preslušana nijednom ili je preslušana do svega deset puta. Broj pjesama koje su preslušane u broju većem od 100 tisuća puta je 2.6 milijuna odnosno nešto više od 1% (jedan posto) glazbene ponude.
Svakoga dana na digitalne platforme se distribuira 103.5 tisuća glazbenih djela, a nezavisnom diskografskom sektoru pripada 91.8% distribucije dok 8.2% pripada major kompanijama (Universal Music, Warner Music, Sony).
Rast utjecaja glazbe na stil života i svakodnevicu ljudi širom svijeta može se pratiti i putem institucije superfanova odnosno ljubitelja glazbe koji su spremni natprosječno posvetiti se glazbenim sadržajima i iznad prosjeka trošiti kako bi obogatili svoje glazbeno iskustvo. Superfanovi su u središtu pozornosti glazbene industrije posljednjih godina, a Luminate 2024 Year-End Music Report pokazuje da je na američkom tržištu prastao njihov postotni udjel pa se tako 20% slušatelja glazbe smatra superfanovima. U ukupnoj demografiji, najveći broj superfanova dolazi iz Generacije Z i Milenijalaca, LGBTQ+ zajednice i osoba koje su samci. Superfan će uložiti 66% novca više za posjet glazbenim događajima uživo i potrošiti 105% više novca za kupovinu fizičkih diskografskih izdanja u odnosu na prosječnog slušatelja glazbe.

Podaci za 2024. godinu na američkom tržištu pokazuju daljnji rast interesa za slušanje albuma (5.6%), porast prodaje vinila i pad prodaje CD-a, ali i uspon prodaje fizičkih izdanja u malim nezavisnim glazbenim prodavaonicama. Ukupno slušanje glazbe iz kataloga (glazbe starije od 18 mjeseci) povećalo se na 73.3% u odnosu na 26.7% za aktualnu glazbenu produkciju no tu vrijedi podvući da se od glazbe iz kataloga najviše sluša glazba dvadesetih (49.6%), desetih (29.9%) i nultih godina (10.4%) ovog stoljeća. Najveći uspon od glazbenih žanrova ove godine su ostvarili pop i rock, no najuspješniji žanr na glazbenom streamingu i dalje je R&B/Hip-Hop.
Prema indexu popularnosti kompanije Luminate koji obuhvaća podatke o streamingu, pojavnosti na društvenim mrežama, svijesti odnosno prepoznavanju, javnoj percepciji i angažmanu obožavatelja, najpopularnija izvođačica je Taylor Swift, a slijede je Adele, Beyonce, Elton John i Rihanna. Najstreamanija pjesma na svijetu u prošloj godini je ‘Beautiful Things’ (Warner/Dancing Bear) koju je snimio Benson Boone, a slijede je ‘Espresso’ (Sabrina Carpenter, Island/Universal Music), ‘BIRDS OF FEATHER’ (Billie Eilish, Interscope/Universal Music), ‘Lose Control’ (Teddy Swims, Warner/Dancing Bear) i ‘Die with a Smile’ (Lady Gaga & Bruno Mars, Interscope/Universal Music). Najuspješniji album na američkom glazbenom tržištu je ‘The Tortured Poets Department’ (Republic/Universal Music) od Taylor Swift, ploča koja je zabilježila najbolji rezultat i u fizičkim formatima prodaje vinila, CD-a i kasete.
Ovo je drugi puta u tri godine da se hrvatsko glazbeno tržište našlo na drugom mjestu po usponu streaminga. Prije dvije godine je Hrvatska bila drugo najbrže rastuće tržište ukupnog streaminga na svijetu, prema podacima iz godišnjeg izvještaja kompanije Luminate za 2022. godinu. Tada je, na globalnoj razini, bila uspješnija samo Indonezija.
Hrvatska je jedan od svega 49 svjetskih teritorija koje imaju svoju listu na Billboardu, a postojanje liste Croatia Songs smatra se velikim komplimentom za domaću glazbenu industriju.
Luminate je najutjecajnija kompanija na svijetu s područja prikupljanja i analize podataka u industriji zabave koji čine važan alat za razumijevanje trendova u glazbenoj industriji čije analize, između ostaloga, zahvaćaju područja glazbe, filma, televizije, video igara i videa kratke forme. Prema podacima kompanije Luminate formiraju se liste popularnosti magazina Billboard koje se smatraju najutjecajnijima u svjetskoj glazbenoj industriji. Među njima su najznajčajnije Hot 100 (američka lista singlova), Billboard 200 (američka lista albuma), Billboard Global 200 (globalna lista najpopularnijih pjesama) i The Artist 100 (američka lista izvođača)