Nagradu 

dodjeljuje Hrvatska diskografska udruga (HDU) za značajan doprinos hrvatskoj glazbenj industriji i za posebne zasluge u ostvarivanju ciljeva HDU-a.

NAGRADA

Ako ste diskograf ili osoba vezana uz glazbenu industriju – pa i ako ste tek music lover i glazba vam je oduvijek činila važan dio svakodnevnih rutina – može vam se učiniti da je između dana osnivanja Hrvatske diskografske udruge, 14. lipnja 1995., i danas prošlo nekoliko života.  Vremena su bila zahtjevna i izazovna, no koja to nisu? Bez obzira na sve, poslovni glazbeni svijet bio je stabilan.

Prije nastanka HDU-a, osnovana su udruženja autora i izvođača, a pojavljivali su se –  uz Croatia Records (bivši Jugoton koji postoji od 1947.) – novi mladi diskografi, kao što su Suzy, Orfej, Dallas Records, Dancing Bear i Tutico. Nakon osnivanja HDU-a, na glazbenoj sceni izgradile su se i ostale prominentne kuće – Aquarius Records, Tonika, Menart, Scardona, Chansonfest, Cantus, Campus, Hit Records, Spona i Heroj ulice – koji svi danas čine središnje mjesto domaćeg diskografskog poslovanja.  

U ovih dvadeset i pet godina, diskografsko poslovanje prošlo je izazovan put. Sudionici domaćeg glazbenog poslovanja godinama su radili na senzibiliziranju javnosti o važnosti vrednovanja intelektualnog vlasništva i aktivno se angažirali u borbi protiv nelegalnog umnožavanja glazbenih djela. U međuvremenu, domaća baza snimaka posve je digitalizirana i dostupna na korištenje svima. Formirane su nacionalne liste popularnosti pjesama i albuma, zasnovane na podacima komadne prodaje, radijskog emitiranja i streaminga.

Novi modeli poslovanja sa sobom nose i novi ekosustav. U njemu danas prevažnu ulogu igraju društvene mreže kao mjesta oglašavanja i prenošenja novih glazbenih radova. Radijske i TV stanice klasično su pozicionirane u marketinškom i promotivnom smislu, a imaju i važan udio u ukupnim prihodima, dok glazbeni streaming – važan za nove rekorde poslovanja svjetske glazbene industrije – raste. I upravo je godina u kojoj se obilježava 25. godišnjica HDU-a, godina streaming servisa u Hrvatskoj.

Diskografija nije samo posao, ali ima tajne svog zanata. I te tajne danas su jednako važne kao i ranijih desetljeća. U vremenu kada 50 tisuća pjesama dnevno dolazi na Apple Music, Deezer, Spotify ili TIDAL, važno je imati nekoga tko će domaćem umjetniku omogućiti da u tjednu koji donosi 300 tisuća novih naslova na digitalne platforme, bude prepoznat. A to je zahtjevan zadatak.

Iz tih razloga i ključne uloge diskografa, HDU je donio odluku o osnivanju posebne nagrade [naziv nagrade?] istaknutim pojedincima za izuzetan doprinos te promicanje značaja hrvatske glazbene industrije, značajnu potporu u ostvarivanju ciljeva HDU-a te bitan i prepoznatljiv uspjeh u širenju ugleda i položaja HDU-a.

DOBITNICI NAGRADE:

HRVOJE MARKULJ

Hrvoje Markulj rođen je u Zagrebu, 22. kolovoza 1946. Nakon završene zagrebačke IV gimnazije diplomira na Filozofskom fakultetu – komparativnu književnost i sociologiju. Nakon Filozofskog fakulteta pohađa jednogodišnji studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te poslijediplomski studij na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta. Suradnju na ondašnjoj TV Zagreb u redakciji kontakt programa započeo je krajem 1971. pišući za redakciju kviza i Jadranskih susreta, a od 1976. do 1982. urednik je u Muzičko-zabavnom programu Televizije Zagreb. Emisije koje je uređivao žanrovski su vrlo raznolike, u rasponu od dokumentarnih emisija veznih uz narodnu glazbu i običaje za redakciju Bože Potočnika, komentiranja izravnog prijenosa Smotre folklora, pa do programa pretežito zabavne glazbe, omladinskog programa („Zdravo mladi“), jazza, odnosno serijala o rocku. U jesen 1982. izabran je na mjesto direktora i glavnog i odgovornog urednika u diskografskoj kući Suzy, poznatoj po svojim domaćim izdanjima (Parni valjak, Prljavo kazalište, Vice Vukov, novi val) ali i po inozemnim programima klasičnog, pop i rock repertoara licencnih partnera CBS (Columbia Broadcast System, današnji Sony Music) i WEA (Warner Music International, Elektra, Atlantic).

Sudjelujući od početka u osnivanju Orfeja, kao diskografskog programa Radija i Televizije, vraća se na RTZ/HRT sredinom 1989. Vodio je do 1995. izdavački program Orfeja te realizirao veliki broj naslova koji su dobili Diskografsku nagradu Porin 1994. i 1995.  S početkom 1995. postaje direktor marketinga u HNZS – Croatia Records (bivši Jugoton), a krajem 1997. koncipira programski i kadrovski Otvoreni radio čiji je prvi direktor i glavni i odgovorni urednik te ga iste godine uvodi u eter kao jednu od i danas najslušanijih radijskih stanica. 1994. član je inicijativnog odbora za osnivanje udruženja diskografa te je 1995. godine na osnivačkoj skupštini izabran za prvog predsjednika Hrvatske diskografske udruge. HDU se ubrzo profilira kao relevantni čimbenik glazbenog života Hrvatske te ujedno predstavlja glavnog nositelja antipiratskih aktivnosti koje su tada bile vrlo značajne i za domaću i za internacionalnu produkciju. Od 2000. godine pored funkcije direktora HDU-a, radi i kao rukovodilac ZAPRAF-a. Tih godina sudjeluje u okviru stručnih grupa Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo na pripremi zakonskih odredbi vezanih za prava proizvođača fonograma, nakon čijeg uvođenja ZAPRAF biva posebno istaknut na međunarodnim konferencijama budući da je dvije godine uzastopce najuspješnija organizacija kolektivne zaštite na svijetu. Slijedom izuzetnih rezultata HDU postaje punopravnim članom International Federation of the Phonographic Industry tako da od tada predstavlja nacionalnu grupu, IFPI Hrvatska.

Aktivan je sudionik na međunarodnim stručnim skupovima Hrvatskog društva za autorsko pravo i IFPI-a te vodi seminare i instruktaže u regiji s posebnim naglaskom na praktičnoj primjeni prava proizvođača fonograma. Koautor je stručnog članka „Poslovni aspekti kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava u svjetlu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji“ objavljenog u Zborniku Hrvatskog društva za autorsko pravo 2007. U 2011. je regionalni instruktor i koordinator IFPI s posebnim obzirom na praktičnu implementaciju fonografskih prava u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Istovremeno je angažiran od strane Universal Music Croatia u funkciji njihovog unapređivanja kolektiranja naknade fonografskih prava. Od 1996. do 2010. glavni je tajnik, pa direktor Diskografske nagrade Porin. Svojedobno je bio član glazbenog savjeta HRT-a, a sudjelovao je i pri osnivanju Hrvatskog društva za autorsko pravo čiji je i danas član. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik Instituta hrvatske glazbene industrije. Također je jedan od utemeljitelja umjetničke organizacije Chansonfest – međunarodni festival šansone čiji je prvi, odnosno aktualni predsjednik te je ujedno urednik istoimene etikete koja je uglavnom posvećena šansoni. Povremeno gostuje kao urednik izdanja u svojoj bivšoj kući Croatia Records (antologije Zrinka Tutića, Željka Bebeka, Kemala Montena, Rajmonda Ruića, knjiga Bijelo dugme..) odnosno kao urednik notnog izdanja skladbi Zrinka Tutića Hrvatskog društva skladatelja i Cantusa.

Posljednjih pet godina radio je za specijalizirano odvjetničko društvo Korper i partneri na praktičnoj primjeni autorskopravne  problematike vezane za prava proizvođača fonograma. Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata, a  za  humanitarni rad Redom Danice Hrvatske.

BRANKO PAIĆ

Branko Paić (Šibenik, 1954.) je osnivač, vlasnik i direktor Scardona glazbena produkcija d.o.o., ujedno i jedan od osnivača Hrvatske glazbene unije, Hrvatske diskografske udruge i Hrvatskog glazbenog odbora, potpredsjednik HDU-a, član NO Instituta hrvatske glazbe i Upravnog odbora Porina, osnivač Udruge managera i producenata, dvije godine potpredsjednik UO ˝Porina˝, član UO „Cesarica“ , jedan od osnivača diskografskih kuća ‘Crno bijeli svijet’ i ‘Hit records’ te glazbeni producent koji je radio s nekim od najjačih hrvatskih izvođača – Azrom, Prljavim kazalištem, Coloniom, Tomislavom Bralićem i klapom Intrade, Goran Karanom, Tajči, Tedijem Spalatom, Draženom Zečićem, Harijem Rončevićem, klapom Cambi, itd.

Unutar glazbene industrije započeo je karijeru u Muzičkom salonu SC 1976. god. koji je oblikovao njegov interes za sve glazbene žanrove jer je unutar SC blisko surađivao sa MM centrom, Galerijom, SC, Teatrom ITD, Kinom SC, Klubom SC  koji su bili ključni kreatori kulturne scene u Zagrebu sedamdesetih godina.

Kao organizator radio je na mnogim velikim  turnejama  najznačajnijih  izvođača i velikim spektaklima    a posebno se izdvajaju  povijesni koncerti  „Prljavog kazališta“ 1989. na Trgu bana Josipa Jelačića i klapski spektakl na Poljudu „Ne damo te pismo naša“ 2006.  Ti koncerti snažno su obilježili našu glazbeni scenu.

Početkom devedesetih godina, u fazi stvaranja države, aktivno je sudjelovao u svim segmentima kreiranja glazbene scene tako je danas Hrvatska najuređenija zemlja u regiji gdje su prava autora, izvođača i producenata najbolje regulirana. Osnovao je 1993. firmu Crno bijeli svijet s članovima Prljavog kazališta Jasenkom Hourom i Tihomirom Filešom kao prvu firmu u Hrvatskoj koja se bavila diskografijom i menadžmentom te je bila prethodnica novom trendu preobrazbe diskografskih kuća. Kasnije je poželio osnovati vlastitu firmu koju će voditi prema svojim idejama i prioritetima pa krajem 1998. pokreće Scardonu. Kasnije je osnovao i diskografsku kuću „Hit records“ zajedno s Jurajom Hrvačićem i Miroslavom D. Rusom s idejom da se napravi velika diskografska kuća povezana s medijima koju je vodio do 2007. kad se ponovno vratio u Scardonu i započeo novi poslovni uzlet firme koja je danas odlično pozicionirana na glazbenom tržištu.

Scardona je koristeći  iskustvo ostvareno  s radom sa  najvećim izvođačima, turnejama širom svijeta  i prepoznajući  na vrijeme sve promjene koje se u ciklusima događaju u glazbenoj industriji  unutar firme  objedinila management , diskografiju, marketing i pokrenula kvalitetan rad s autorskim i producentskim  timovima.

Nominiran je za nagradu Porin kao autor kompilacije “40 najvećih klapskih hitova” (2014.), dobitnik Nagrade grada Skradina za doprinos kulturi (rujan, 2015.) te Posebne zahvalnice Hrvatske diskografske udruge kao članu prvog Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge za doprinos u njenom osnivanju i razvijanju te promicanju interesa glazbene industrije u Hrvatskoj (studeni, 2015.). 2016. godine dobiva i Priznanje Hrvatske glazbene unije Branku Paiću povodom 40 godina djelovanja te za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbenoj sceni (studeni, 2016.).

U kriznim godinama više puta je bio upisan u Zlatnu knjigu poduzetnika za koju je uvjet da se poduzeće kojom osoba upravlja nalazi među prvih 10% najboljih poduzeća i obrta u Hrvatskoj.

Sa Zoranom Škugorom i Veljkom Despotom pokrenuo je firmu „Decibel“ koja je bila prva nezavisna  zajednička distribucija nosača zvuka novih diskografskih kuća. U 2003. god. preuzima katalog od Zg Zoe music koja je devedesetih godina okupila snažnu  novu scenu koja i danas dominira a 2004. postaje suvlasnik kataloga  važne diskografske  kuće  „Suzy“ s kojom je osamdesetih godina uspješno surađivao.

Scardona world music  pokrenuta je u New Yorku  2012. god. u suradnji s producentom Draganom Čačinovićem s kojim su organizirane  uspješne  turneja  Tomislava Bralića i klape Intrade i klape Cambi  po važnim koncertnim dvoranama  u USA  i Kanade.

Scardona je najprepoznatljivija po popularizaciji klapske glazbe u Hrvatskoj  i Sloveniji  te kao agencija koja je specijalizirana za velike koncerte u arenama i sportskim dvoranama koji su iznimno popularizirali klapsku glazbu. Od samog početka  Scardone radilo se kontinuirano  na promociji klapske glazbe  jer je glazba Dalmacije uvijek bila najpopularnija i u  susjednim zemljama. To je prepoznato i od izvođača  tako da su naše najbolje klape okupljene u  Scardoni. Stvoreni  su novi  autorski timovi, otkriveni novi mladi  autori koji  su dobili priliku  da pišu za najbolje izvođače. Kreiran je  s producentima novi „Zvuk Dalmacije“ koji će biti  skladu s novim vremenom ali koji je izrastao na našoj tradiciji.

Danas je Scardona moderna diskografska kuća koja zastupa niz vrhunskih glazbenika svih glazbenih žanrova i daje  šansu novim izvođačima jer su oni uvijek bili njena budućnost .

Hrvatska diskografska udruga – HDU IFPI Croatia osnovana je s ciljem i zadaćom zastupanja i promicanja interesa hrvatske diskografske industrije, odnosno glazbene djelatnosti uopće, unapređivanja i promicanja zakonodavne djelatnosti na području autorskih i srodnih prava, kao i na drugim pravnim područjima koja izravno ili neizravno utječu na djelatnost diskografa ili njihovu djelatnost reguliraju.

PRAVILNIK O DODJELI NAGRADE HRVATSKE DISKOGRAFSKE UDRUGE

GALERIJA

Donosimo vam naša priopćenja, izjave i informacije…

NAGRADA

Slobodno nam se obratite sa pitanjima…

HDU

Kneza Borne 5
Zagreb 10000

+385 1 3668 194

hdu@hdu.hr