Ako ste diskograf ili osoba vezana uz glazbenu industriju – pa i ako ste tek music lover i glazba vam je oduvijek činila važan dio svakodnevnih rutina – može vam se učiniti da je između dana osnivanja Hrvatske diskografske udruge, 14. lipnja 1995., i danas prošlo nekoliko života. Vremena su bila zahtjevna i izazovna, no koja to nisu? Bez obzira na sve, poslovni glazbeni svijet bio je stabilan.
Prije nastanka HDU-a, osnovana su udruženja autora i izvođača, a pojavljivali su se – uz Croatia Records (bivši Jugoton koji postoji od 1947.) – novi mladi diskografi, kao što su Suzy, Orfej, Dallas Records, Dancing Bear i Tutico. Nakon osnivanja HDU-a, na glazbenoj sceni izgradile su se i ostale prominentne kuće – Aquarius Records, Tonika, Menart, Scardona, Chansonfest, Cantus, Campus, Hit Records, Spona i Heroj ulice – koji svi danas čine središnje mjesto domaćeg diskografskog poslovanja.
U ovih dvadeset i pet godina, diskografsko poslovanje prošlo je izazovan put. Sudionici domaćeg glazbenog poslovanja godinama su radili na senzibiliziranju javnosti o važnosti vrednovanja intelektualnog vlasništva i aktivno se angažirali u borbi protiv nelegalnog umnožavanja glazbenih djela. U međuvremenu, domaća baza snimaka posve je digitalizirana i dostupna na korištenje svima. Formirane su nacionalne liste popularnosti pjesama i albuma, zasnovane na podacima komadne prodaje, radijskog emitiranja i streaminga.
Novi modeli poslovanja sa sobom nose i novi ekosustav. U njemu danas prevažnu ulogu igraju društvene mreže kao mjesta oglašavanja i prenošenja novih glazbenih radova. Radijske i TV stanice klasično su pozicionirane u marketinškom i promotivnom smislu, a imaju i važan udio u ukupnim prihodima, dok glazbeni streaming – važan za nove rekorde poslovanja svjetske glazbene industrije – raste. I upravo je godina u kojoj se obilježava 25. godišnjica HDU-a, godina streaming servisa u Hrvatskoj.
Diskografija nije samo posao, ali ima tajne svog zanata. I te tajne danas su jednako važne kao i ranijih desetljeća. U vremenu kada 50 tisuća pjesama dnevno dolazi na Apple Music, Deezer, Spotify ili TIDAL, važno je imati nekoga tko će domaćem umjetniku omogućiti da u tjednu koji donosi 300 tisuća novih naslova na digitalne platforme, bude prepoznat. A to je zahtjevan zadatak.
Iz tih razloga i ključne uloge diskografa, HDU je donio odluku o osnivanju posebne nagrade NOVA PLOČA istaknutim pojedincima za izuzetan doprinos te promicanje značaja hrvatske glazbene industrije, značajnu potporu u ostvarivanju ciljeva HDU-a te bitan i prepoznatljiv uspjeh u širenju ugleda i položaja HDU-a.
DOBITNICI NAGRADE ZA 2024.
Autor fotografije: Ana Škarica Lesić
Siniša Škarica rođen je 22. veljače 1946. u Šibeniku, gdje 1965. završava gimnaziju. Kao gimnazijalac s vršnjacima 1962. osnovao je prvi rock sastav u Dalmaciji, VIS Magneti. Od 1965. član-utemeljitelj je jedne od najpopularnijih rock skupina bivše države s kraja 1960-ih, Mi. Svirački se ponovno aktiviraju 2001. te sviraju i danas u istom sastavku kako su to činili 1960-ih. Godine 2009. sastav je dobio priznanje Fender Mega Muzike za više od 40 godina umjetničkog rada i utjecaja na glazbu u Hrvatskoj.
Diplomirao je pravo na zagrebačkom sveučilištu 1974. godine. Iste godine zapošljava se kao urednik naklade (publishinga) u zagrebačkom Jugotonu, tada najvećoj i najvažnijoj diskografskoj tvrtki u jugoistočnom dijelu Europe. Prvi je urednik Jugotonove pop-rock redakcije (1980.), ali i prvi takav u diskografiji bivše države. Pod kućnom etiketom uređuje najznačajnija izdanja novog vala – ocijenjenog najuspješnijim razdobljem hrvatske i uopće jugoslavenske pop glazbe. Glavni je i odgovorni urednik Jugotona od 1985. do 1991. pa Jugotonova sljednika Croatia Recordsa od 1991. do 1997. i direktor programa obiju tvrtki (1986. – 1995.). Nakratko je direktor produkcije pop i rock glazbe Orfeja Hrvatske radio-televizije (1997. – 1998.), a od 1999. do odlaska u mirovinu 2007. pomoćnik je predsjednika Uprave za program u matičnoj tvrtki Croatia Recordsu.
Godine 1994. predvodio je inicijativni odbor za osnivanje Hrvatske diskografske udruge na čijem je čelu bio 1999./ 2000. Počasni je član Hrvatske glazbene unije i član sekcije pisaca Hrvatskog društva skladatelja.
Višestruki je dobitnik Porina (i brojnih nominacija) kao autor i urednik tematsko-povijesnih i kompilacijskih izdanja. Godine 2002. uručen mu je tzv. “životni Porin” “za poseban doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji”, a 2006. dobiva nagradu HDS-a “Josip Andreis” za Kad je rock bio mlad (1956. – 1970.), kao najbolju knjigu s područja glazbene publicistike i muzikologije (2005., VBZ). Šesterostruki CD-box, koji izlazi s knjigom, pored Porina osvaja i bosansko-hercegovački “Davorin” za najbolje tematsko-povijesno izdanje u regiji. Napisao je s Dušanom Vesićem monografiju Bijelo dugme 1974. – 1988. (Croatia Records, 2014.), kao dio 10 LP Box de luxe, povodom 40. obljetnice grupe Bijelo dugme.
Višedesetljetne bilješke i eseji za izdanja što ih je uređivao, ukoričeni kao Tvornica glazbe – Priče iz Dubrave, knjiga prva 1947 .- 1969., i knjiga druga od 1970. do 1989., s trećom u pripremi (za razdoblje od 1990. do 2020.), svojevrsna su biografija hrvatske i ex-yu diskografije, a po prirodi stvari i popularne glazbe na ovim prostorima, uopće. Godine 2020. završava glazbenu biografiju velike Gabi Novak pod naslovom Knjiga o Gabi – Soundtrack naših života u izdanju Naklade Ljevak.
Urednik je prvih knjiga iz edicije HDU-a o važnim albumima hrvatske diskografije: 70 priča o albumima Zlatka Galla i Hrvoja Horvata te Samira Mile (Menart / Hrvatska diskografska udruga, 2018. i 2019. godine.
Autor fotografije: Radislav Jovanov Gonzo & Stanko Herceg
Zagrebačka grupa Psihomodo pop osnovana je 1983. godine nakon raspada kultne punk rock grupe Klinska Pomora iz koje u grupu dolazi Davor Gobac. Njegovim dolaskom underground grupe Neron mijenja naziv u Psihomodo pop.
Psihomodo pop svoj glazbeni izričaj gradi na čvrstim post punk rock temeljima. Žestoki i uvjerljivi koncertni nastupi koji se mogu usporediti s grupama The Rolling Stones, bendom Ramones, Iggyjem Popom … njihovim glazbenim uzorima. Upravo je na koncertima Psihomodo popa publika mogla na najbolji način vidjeti i osjetiti kako rock’n’roll nije samo glazba nego i stil života, pa su tako zbog svog beskompromisnog pristupa u glazbenom i scenskom izrazu Psihomodo pop čak pet godina imali status demo grupe.
Krajem 1988. godine objavili su prvi album Godina zmaja koji ih je promovirao kao jednu od vodećih grupa na tadašnjoj rock sceni. Hit Ja volim samo sebe u brojnim je novinskim anketama proglašena pjesmom godine. Na albumu prvijencu još se nalaze i pjesme koje dan danas pale i žare na njihovim koncertima i u radijskim programima: Frida, Ramona, Nebo, Kad sam imao 16, i Telegram sam. To su pjesme koje su postale klasika domaćeg rocka.
Iste godine Psihomodo pop nastupa na Grote prijs of Netherland (Velika nagrada Nizozemske) gdje su u konkurenciji 600 rock grupa odabrani među šest najboljih. Ovaj uspjeh rezultirao je time da se za Psihomodo pop zainteresirao jedan od najpopularnijih voditelja MTV-a Marcel Vanthilt koji ih je uvrstio u svoj program. Emitirao je englesku verziju pjesme Ja volim samo sebe – I’m In Love With Gobac za koju je spot snimljen na koncertu u Amsterdamu, a to ujedno bio i prvi video spot nekog glazbenika s ovih prostora koji je emitiran na MTV-u.
Nakon uspješnih nastupa u Nizozemskoj na svjetski poznatim pozornicama (Paradiso, Milky way) Psihomodo Pop 1989. objavljuje live album Live In Amsterdam.
Godine 1990. grupa odlazi na tromjesečnu turneju po tadašnjem SSSR-u gdje su održali šezdesetak rasprodanih koncerata. Turneja rezultira objavljivanjem video kasete Briliant Video Psihomodo Pop. Ti snimci se pojavljuju i na kompilaciji Zg Rock Forces Live na kojoj su uz Psihomodo i Prljavo Kazalište, Film i Parni Valjak. Kruna te godine za Psihomodo je nastup sa svjetski poznatom punk rock grupom i njihovim uzorima, The Ramones na koncertima u Ljubljani i Zagrebu. Slijedi objavljivanje drugog studijskog albuma Sexy Magazin koji ih je uvrstio na sam vrh Hrvatske rock scene.
Godine 1992. objavljen je treći studijski album Tko je ubio Mickey Mousea na kojem su, između ostalih, i pjesme koje je grupa izvela u brojnim dječjim TV emisijama. Krajem 1993. izašao je album Srebrne svinje koji sadrži hitove: Osjećam se haj, Natrag u garažu i obradu Rolling Stones klasika Starfucker.
U to vrijeme grupu napušta originalni član, autor i gitarist Saša Radulović – Sale, a u bend dolazi Jurij Novoselić – Kuzma, saksofonist, klavijaturist, poznat po radu sa grupama: Film, Haustor i Disciplina Kičme.
Krajem 1995. Psihomodo objavljuju Unpljugd, koji je zapravo The Best of album snimljen na akustičnim instrumentima po uzoru na tada vrlo popularan trend u svijetu pod nazivom Uplugged. S ovog albuma objavljena je snimka – hit pjesma Natrag u garažu.
Slijedi do tada njihova najuspješnija turneja s gotovo svim rasprodanim koncertima, a Unpljugd je bio najslušaniji i najprodavaniji album.
Godine 1997. objavljen je album Sextasy koji nije bio samo tonski zapis, već interaktivni CD s podacima o članovima grupe i prigodnim igricama. Omot CD-a kojeg je izradio studio za dizajn Božesačuvaj je nagraden Porinom, a hit pjesme Bože čuvaj Psihomodo i Mila bile su u vrhu svih radijskih i TV top lista.
Godine 1999. objavljen je koncertni album Eine Grosse Hit Parade, snimljen u mariborskom Štuku.
Godine 2000. Psihomodo pop je objavio izdanje Debakl s kojeg su za četiri pjesme snimljeni video spotovi: Debakl, Baby, Duga devetka i Cijeli sam od stakla. Godine 2001. album Debakl osvojio jr nagradu Porin za najbolji rock album.
Svoju dvadesetu godišnjicu Psihomodo pop obilježio je objavljivanjem albuma Best of – Tekućih 20 na kojem se na prvom CD-u nalazi presjek hitova, a na drugom do tada neobjavljene snimke nastale uglavnom prije prvog albuma.
Godine 2004. izašao je album Plastic fantastic na kojem se nalaze uspješne pjesme: Linoleum boy, Daj mi pusu, Lagano padam i Baš kao.
Godine 2008. Psihomodo snimio je 12 novih pjesama za album Jeee! Jeee! Jeee! koji je nazvan po istoimenoj naslovnoj pjesmi, prepjevu klasike legendarnih punk rockera The Vibrators. S prvim singlom Domovine sin vraćaju se svom izvornom zvuku.
Godine 2014. objavljeno jeizdanje Čiribu Čiriba. Istog dana održan je Hidden gig u zagrebačkom klubu Sax za najvjernije fanove iz čitave regije. Tu istu večer Davor Gobac proslavio je i svoj 50-ti rođendan. Album Čiribu Čiriba imao je šest singlova: Zločest k’o pas, Donna, Bejbi, Ona ludo pati, Supstance i Bunim se. Za album Čiribu Čiriba osvojili su nagrade Porin u kategorijama: Najboljeg videa, izvedbe grupe s vokalom, najbolji rock album i Album godine.
Godine 2019. objavljen je album Digitalno nebo koji je nagrađen Porinom u kategoriji najbolji album Rock glazbe.
Godine 2024. objavljen je album albuma Vjerujem u čuda i snimljen dokumentarni film u režiji Radisava Jovanova – Gonza. Očekuje se i monografija grupe povodom 40 godina neprekidnog glazbenog djelovanja.
Dallas Records jedna je od vodećih diskografskih kuća u Hrvatskoj i regiji, osnovana 1994. godine. Do danas je Dallas Records objavio više od 1000 albuma te niz singlova i drugih nosača zvuka i slike, među kojima se nalaze i izdanja najvećih domaćih i regionalnih zvijezda kao što su Severina, Gibonni, Let3, Neno Belan, TBF, Psihomodo Pop, Dino Merlin, Paraf, Rambo Amadeus, Jinx, Bajaga, Plavi orkestar, Vatra, Pavel, Prljavo kazalište, Arsen Dedić, Tereza Kesovija, Zoran Predin, Anja Rupel, Vlatko Stefanovski, Laibach, Mizar, Edo Maajka, Sacher, Luka Nižetić i mnogi drugi. Izdanja Dallas Recordsa rušila su rekorde prodaje na svim teritorijima regije, a albumi i izvođači osvajali brojne nagrade.
Uz centralni ured u Zagrebu, Dallas Records ima urede u Ljubljani i Beogradu te legendarni glazbeni dućan, Dallas Music Shop, u Rijeci.
Dallas Records je, u partnerstvu s kompanijom Lampshade Media, i ekskluzivni regionalni partner vodeće globalne nezavisne diskografske grupacije Beggars Group, koju čine izdavačke kuće 4AD, Rough Trade, Matador, XL Recordings, Young, koje objavljuju izdanja imena poput Radiohead, Adele, Prodigy, The National, Queens of The Stone Age i mnogih drugih.
Osim diskografijom, Dallas Records se, kroz svoju sestrinsku tvrtku Mars Music, aktivno bavi publishingom, kao i organizacijom koncerata domaćih i inozemnih izvođača u Hrvatskoj i regiji, kroz tvrtku Mars koncerti.
Dallas Records je član Hrvatske diskografske udruge, Regionalne udruge nezavisnih diskografa – RUNDA, krovne europske udruge nezavisnih izdavača IMPALA-e te IFPI-a.
Autor fotografije: Jasenko Rasol
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije jedan je od najstarijih europskih radijskih orkestara: izrastao je iz orkestra osnovanog 1929. godine pri tadašnjem Radio Zagrebu, samo šest godina nakon osnutka prvoga europskoga radijskog orkestra. Današnji naziv nosi od 1991. godine. U početku vezan isključivo za radijski program, od 1942. nastupa i javno, no izravni prijenosi koncerata i snimanja ostaju sastavni dio njegova djelovanja. Na čelu orkestra, kao šefovi dirigenti, bili su Pavle Dešpalj, Krešimir Šipuš, Josef Daniel, Oskar Danon, Milan Horvat, Uroš Lajovic, Vladimir Kranjčević, Nikša Bareza i Enrico Dindo. Od sezone 2022/2023 šef dirigent je maestro Pascal Rophé.
Jedinstvenom programskom orijentacijom, u čijem je središtu neprekidno izvođenje i poticanje nastanka djela hrvatskih autora, uz njegovanje standardnog, ali i manje poznatog repertoara, Simfonijski orkestar HRT-a profilirao se u jedno od ključnih izvođačkih tijela u Hrvatskoj. Redovito sudjeluje na festivalima i manifestacijama kao što su Muzički biennale Zagreb, Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, edukativni koncerti za djecu i mlade u suradnji s HGM-om. U novije vrijeme neodvojivi je sudionik popularne Sunčane strane Prisavlja. Koncerti dugogodišnjih pretplatničkih ciklusa, samostalnoga Majstorskog ciklusa i ciklusa Kanconijer u suradnji sa Zborom HRT-a, na kojima ugošćuje vodeće hrvatske i inozemne dirigente i soliste, održavaju se u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog te se izravno prenose na Trećem programu Hrvatskoga radija i emitiraju na Trećem programu Hrvatske televizije.
Velik broj audio i videosnimki pohranjuje se u arhivu HRT-a i dostupan je preko multimedijske platforme HRTi. Među recentnim diskografskim izdanjima su opere Ljubav i zloba te Porin Vatroslava Lisinskog, Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca te CD Povijesni koncert 1916.: stoljeće poslije.
Hrvatska diskografska udruga – HDU IFPI Croatia osnovana je s ciljem i zadaćom zastupanja i promicanja interesa hrvatske diskografske industrije, odnosno glazbene djelatnosti uopće, unapređivanja i promicanja zakonodavne djelatnosti na području autorskih i srodnih prava, kao i na drugim pravnim područjima koja izravno ili neizravno utječu na djelatnost diskografa ili njihovu djelatnost reguliraju.
Kneza Borne 5
Zagreb 10000
+385 1 3668 194
hdu@hdu.hr