Ako ste diskograf ili osoba vezana uz glazbenu industriju – pa i ako ste tek music lover i glazba vam je oduvijek činila važan dio svakodnevnih rutina – može vam se učiniti da je između dana osnivanja Hrvatske diskografske udruge, 14. lipnja 1995., i danas prošlo nekoliko života. Vremena su bila zahtjevna i izazovna, no koja to nisu? Bez obzira na sve, poslovni glazbeni svijet bio je stabilan.
Prije nastanka HDU-a, osnovana su udruženja autora i izvođača, a pojavljivali su se – uz Croatia Records (bivši Jugoton koji postoji od 1947.) – novi mladi diskografi, kao što su Suzy, Orfej, Dallas Records, Dancing Bear i Tutico. Nakon osnivanja HDU-a, na glazbenoj sceni izgradile su se i ostale prominentne kuće – Aquarius Records, Tonika, Menart, Scardona, Chansonfest, Cantus, Campus, Hit Records, Spona i Heroj ulice – koji svi danas čine središnje mjesto domaćeg diskografskog poslovanja.
U ovih dvadeset i pet godina, diskografsko poslovanje prošlo je izazovan put. Sudionici domaćeg glazbenog poslovanja godinama su radili na senzibiliziranju javnosti o važnosti vrednovanja intelektualnog vlasništva i aktivno se angažirali u borbi protiv nelegalnog umnožavanja glazbenih djela. U međuvremenu, domaća baza snimaka posve je digitalizirana i dostupna na korištenje svima. Formirane su nacionalne liste popularnosti pjesama i albuma, zasnovane na podacima komadne prodaje, radijskog emitiranja i streaminga.
Novi modeli poslovanja sa sobom nose i novi ekosustav. U njemu danas prevažnu ulogu igraju društvene mreže kao mjesta oglašavanja i prenošenja novih glazbenih radova. Radijske i TV stanice klasično su pozicionirane u marketinškom i promotivnom smislu, a imaju i važan udio u ukupnim prihodima, dok glazbeni streaming – važan za nove rekorde poslovanja svjetske glazbene industrije – raste. I upravo je godina u kojoj se obilježava 25. godišnjica HDU-a, godina streaming servisa u Hrvatskoj.
Diskografija nije samo posao, ali ima tajne svog zanata. I te tajne danas su jednako važne kao i ranijih desetljeća. U vremenu kada 50 tisuća pjesama dnevno dolazi na Apple Music, Deezer, Spotify ili TIDAL, važno je imati nekoga tko će domaćem umjetniku omogućiti da u tjednu koji donosi 300 tisuća novih naslova na digitalne platforme, bude prepoznat. A to je zahtjevan zadatak.
Iz tih razloga i ključne uloge diskografa, HDU je donio odluku o osnivanju posebne nagrade NOVA PLOČA istaknutim pojedincima za izuzetan doprinos te promicanje značaja hrvatske glazbene industrije, značajnu potporu u ostvarivanju ciljeva HDU-a te bitan i prepoznatljiv uspjeh u širenju ugleda i položaja HDU-a.
DOBITNICI NAGRADE ZA 2021.
U godini ustanovljavanja nagrade, njeni prvi dobitnici su ujedno i osnivači Hrvatske diskografske udruge i članovi prvog Upravnog odbora.
Hrvoje Markulj (1946., Zagreb) je diskograf, glazbeni urednik, osnivač Chansonfesta. Završava zagrebačku IV gimnaziju i diplomira na Filozofskom fakultetu – komparativnu književnost i sociologiju. Nakon Filozofskog fakulteta pohađa jednogodišnji studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te poslijediplomski studij na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta.
Suradnju na ondašnjoj TV Zagreb u redakciji kontakt programa započeo je krajem 1971. pišući za redakciju kviza i Jadranskih susreta, a od 1976. do 1982. urednik je u Muzičko-zabavnom programu Televizije Zagreb. Emisije koje je uređivao žanrovski su vrlo raznolike, u rasponu od dokumentarnih emisija veznih uz narodnu glazbu i običaje za redakciju Bože Potočnika, komentiranja izravnog prijenosa Smotre folklora, pa do programa pretežito zabavne glazbe, omladinskog programa („Zdravo mladi“), jazza, odnosno serijala o rocku.
1994. član je inicijativnog odbora za osnivanje udruženja diskografa te je 1995. godine na osnivačkoj skupštini izabran za prvog predsjednika Hrvatske diskografske udruge. HDU se ubrzo profilira kao relevantni čimbenik glazbenog života Hrvatske te ujedno predstavlja glavnog nositelja antipiratskih aktivnosti koje su tada bile vrlo značajne i za domaću i za internacionalnu produkciju. Od 2000. godine pored funkcije direktora HDU-a, radi i kao rukovodilac ZAPRAF-a. Aktivan je sudionik na međunarodnim stručnim skupovima Hrvatskog društva za autorsko pravo i IFPI-a te vodi seminare i instruktaže u regiji s posebnim naglaskom na praktičnoj primjeni prava proizvođača fonograma.
Od 1996. do 2010. glavni je tajnik, pa direktor Diskografske nagrade Porin. Svojedobno je bio član glazbenog savjeta HRT-a, a sudjelovao je i pri osnivanju Hrvatskog društva za autorsko pravo čiji je i danas član. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik Instituta hrvatske glazbene industrije. Također je jedan od utemeljitelja umjetničke organizacije Chansonfest – međunarodnog festivala šansone. Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata, a za humanitarni rad Redom Danice Hrvatske.
Branko Paić (1954., Šibenik) je osnivač, vlasnik i direktor Scardona glazbena produkcija d.o.o., ujedno i jedan od osnivača Hrvatske glazbene unije, Hrvatske diskografske udruge i Hrvatskog glazbenog odbora, potpredsjednik HDU-a, član NO Instituta hrvatske glazbe i Upravnog odbora Porina, osnivač Udruge managera i producenata, dvije godine potpredsjednik UO ˝Porina˝, član UO „Cesarica“ , jedan od osnivača diskografskih kuća ‘Crno bijeli svijet’ i ‘Hit records’.
Unutar glazbene industrije započeo je karijeru u Muzičkom salonu SC 1976. god. koji je oblikovao njegov interes za sve glazbene žanrove jer je unutar SC blisko surađivao sa MM centrom, Galerijom, SC, Teatrom ITD, Kinom SC, Klubom SC koji su bili ključni kreatori kulturne scene u Zagrebu sedamdesetih godina. Početkom devedesetih godina je aktivno sudjelovao u svim segmentima kreiranja glazbene scene tako je danas Hrvatska najuređenija zemlja u regiji gdje su prava autora, izvođača i producenata najbolje regulirana.
Nominiran je za nagradu Porin kao autor kompilacije “40 najvećih klapskih hitova” (2014.), dobitnik Nagrade grada Skradina za doprinos kulturi (rujan, 2015.) te Posebne zahvalnice Hrvatske diskografske udruge kao članu prvog Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge za doprinos u njenom osnivanju i razvijanju te promicanju interesa glazbene industrije u Hrvatskoj (studeni, 2015.). 2016. godine dobiva i Priznanje Hrvatske glazbene unije Branku Paiću povodom 40 godina djelovanja te za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbenoj sceni (studeni, 2016.).
Scardona world music pokrenuta je u New Yorku 2012. god. u suradnji s producentom Draganom Čačinovićem s kojim su organizirane uspješne turneja Tomislava Bralića i klape Intrade i klape Cambi po važnim koncertnim dvoranama u USA i Kanade. Danas je Scardona moderna diskografska kuća koja zastupa niz vrhunskih glazbenika svih glazbenih žanrova i daje šansu novim izvođačima jer su oni uvijek bili njena budućnost.
Veljko Despot (1948., Beograd) je diskograf, dugogodišnji novinar i glazbeni urednik u tisku, na radiju i televiziji. Ugledan je član strukovnih udruga u zemlji i svijetu.
Uz glazbeno obrazovanje studira na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je počeo s 18 godina objavljivanjem tekstova u zagrebačkom tisku početkom 1967. godine o svjetskoj popularnoj glazbenoj sceni – prvi je i jedini novinar iz srednje i istočne Europe koji je razgovarao s Beatlesima. Jedan je od pokretača i član uredništva kultnog hrvatskog glazbenog i kulturološkog časopisa “Pop Express” (1969. – 1970.). Od 1974. godine punih 20 godina vodi redakciju inozemnog programa našeg najvećeg diskografskog izdavača Jugoton/Croatia Records. U tom razdoblju kuća doživljava izdavački uzlet inozemnog programa, a 80-ih i iznimnu koncentraciju etiketa i ponudu licencnog repertoara.
Sudjelovao je u radu stručnih žirija, od Festivala zabavnih melodija Zagreb 1970. do brojnih skupova u zemlji i konvencija svjetskih diskografa širom svijeta, u Europi, Aziji i Americi, na kojima je zastupao svoju kuću i zemlju. Po odlasku iz Croatia Records 1994. godine osniva i vodi vlastitu diskografsku kuću Koncept VD, koja je bila prva privatna izdavačka kuća velike repertoarne snage inozemnog programa u Hrvatskoj. U godinama 2000. i 2001. direktor je diskografije u tvrtki Cantus, gdje vodi diskografsko izdavaštvo za tu izdavačku kuću Hrvatskog društva skladatelja.
Inicijator je i jedan je od izvornih osnivača Hrvatske diskografske udruge, s idejom da se diskografski nakladnici kod nas po prvi put udruže u jednu posve novu, svoju asocijaciju, po ugledu drugih u svijetu. Uz Zrinka Tutića i Dražena Vrdoljaka, pokretač je hrvatske diskografske nagrade “Porin”. Član je više udruga, od Hrvatske glazbene unije do američke Nacionalne akademije diskografskih umjetnosti Recording Academy, čiji članovi glasuju za nagradu “Grammy”. Slavna američka institucija 2008. godine odaje mu posebnu počast za priznanje dugogodišnjem članstvu i “potpori u edukaciji, promicanju i humanu služenju u misiji Akademije”. Nagrada “Porin” za životno djelo dodijeljena mu je 2013. godine za poseban doprinos diskografskoj industriji u Hrvatskoj.
Šimo Jovanovac Šima (1952., Gradište) je skladatelj, izvođač, producent, diskograf. Rijedak je pjevač, predstavnik šokačkog slavonskog melosa, plodan skladatelj, te jedan od vođa i utemeljitelja tamburaškog pokreta.
Godine 1983. ustoličava profesionalni tonski studio „Mak“. Šima je osnivač prve producentske i diskografske kuće u Slavoniji (M audio i video produkcije) u kojoj su svoje prve korake napravili gotovo svi koji u današnjem svijetu tamburaške glazbe nešto znače i vedre i oblače ovim glazbenim izričajem.1994. godine osniva sa Ivanom Đuričićem tvrtku „Multi music media d.o.o.“, koja je pokrenula niz projekata u glazbenoj i video proizvodnji, te organizaciju koncetriranja u ponajboljim dvoranama Europe i svijeta. Uz bezbrojna priznanja i plakete ističu se: odlikovanje za izuzetne doprinose u kulturi – Orden Danice s likom Marka Marulića, Nagrada Domagoj, Nagrada Status, Nagrada za životno djelo Vukovarsko srijemske županije, Grb grada Zagreba, Plaketa Hrvatske matice iseljenika…
Osnivač je Festivala domoljubne pjesme hrvatske u Slavonskom Brodu (Brodfest 1993.). Umjetnički ravnatelj unikatnog festivala pod čijom se dirigentskom palicom o Hrvatskoj pjeva gotova dva desetljeća na svim narječjima Lijepe naše. Ostala je velika diskografska baština.
Jedan je i od utemeljitelja Hrvatske diskografske udruge. HDU je osnovana prvotno kao udruga fizičkih osoba koje se bave diskografijom i s njom povezanim djelatnostima, jer je taj oblik udruživanja tada bio jedino moguć. HDU Šimi odaje počast nagradom za doprinos hrvatskoj diskografiji i promicanje tamburaške glazbe na koncertu u KD Vatroslav Lisinski ( „Šimunovo“, 28.listopada 2019.). To je bio deveti koncert u višegodišnjem nizu u hramu hrvatske glazbe (od 29.04.2010.) ispunjenim do posljednjeg mjesta sa mnogobrojnim prijateljima izvođačima i ljudima iz puka, nositeljima pozitivne energije i dobre glazbe izvođene iz srca i duša svih nazočnih u raspjevanoj dvorani.
Zdravko Josipović rođen je u Zagrebu 25. siječnja 1942. Za mlađu generaciju diskofila i svih onih koji se bave glazbom i glazbenom industrijom mora se naglasiti da je pored „Jugotona“, legendarne tvornice glazbe, danas poznatom pod imenom „Croatia Records“ sedamdesetih godina prošlog stoljeća nastala diskografska kuća „Suzy“ zahvaljujući upravo Zdravku Josipoviću. On je kao pronicljivi i inteligentni biznismen jasno prepoznao da je diskografija posao koji počiva na neutaživoj želji za glazbom, da su granice tadašnje socijalističke države potpuno propusne za zapadni muzički idiom, a životni standard već je šezdesetih na onoj razini da je kuća bez gramofona, poglavito u urbanim sredinama, bila ozbiljno hendikepirana. Gramofoni „RIZ-a“ ili uvozni češkog „Supraphona“ postali su uobičajeni dio namještaja, nezaobilazni izvor zabave ali i muzička komunikacija. No, i u tim vremenima trebalo je upornosti, znanja i spretnosti da se pokrene 1971. diskografska kuća posebno izvan pokroviteljskih partijskih preporuka, u slučaju Suzy, skoro bi se reklo i protivno njima. Vidoviti Josipović spretnom i znalačkom poslovnom politikom u „Suzy“, koju krsti imenom svoje starije kćeri, danas Josipović Redžepagić, dovodi tiražne prvoligaše Đorđa Novkovića, Rajmonda Ruića, Mišu Kovača, Kiću Slabinca, Duška Lokina, Darka Domijana i mnoge druge domaće zvijezde te poslovni svijet zapanjuje sklapanjem ekskluzivnih ugovora o zastupanju, i to s dvije od četiri najveće diskografske kuće u svijetu, WEA (Warner, Atlantic, Elektra) i CBS (Columbia Broadcasting System – današnji Sony Music). Takvim poslovnim potezima Zdravko Josipović se s pravom smatra jednim od ključnih ljudi za razvoj suvremene diskografije i direktni pristup svjetskim izdanjima koja su dramatično utjecala na pop kulturu. Kao što to vrlo često biva, u jednom trenutku, okviri vlastitog doma postaju na određeni način tijesni i Josipović, na vrhu svoje direktorske karijere odlazi konkurenciji, za predstavnika PGP RTB u kojem ostaje do domovinskog rata i stvaranja Republike Hrvatske kada na poziv Hrvoja Markulja ulazi sa svojim poslovnim prostorom, poznatim dućanom u Bogovićevoj, u „Orfej“ koji je diskografsko dijete HRT-a. Nakon nekoliko godina poduzetnički duh Zdravka Josipovića vodi ga do osnivanja „Bestona“ te kao jedan od prvaka diskografije bude izabran u prvi Upravni odbor HDU u kojem obnaša dužnost tajnika te ugodnog domaćina HDU koji tada bez vlastitog prostora održava sjednice u Bogišićevoj ulici u „Bestonu“ s kojim Zdravko, nakon nekog vremena, odlazi u mirovinu.
Hrvatska diskografska udruga – HDU IFPI Croatia osnovana je s ciljem i zadaćom zastupanja i promicanja interesa hrvatske diskografske industrije, odnosno glazbene djelatnosti uopće, unapređivanja i promicanja zakonodavne djelatnosti na području autorskih i srodnih prava, kao i na drugim pravnim područjima koja izravno ili neizravno utječu na djelatnost diskografa ili njihovu djelatnost reguliraju.
Kneza Borne 5
Zagreb 10000
+385 1 3668 194
hdu@hdu.hr