NOVA PLOČA 2022.

DOBITNICI NAGRADE ZA 2022.

TEREZA KESOVIJA

TEREZA KESOVIJA – Legendarna pjevačica je u svojoj iznimno bogatoj internacionalnoj karijeri snimila više od 50 albuma i 1000 pjesama, više od trideset LP ploča i preko sedamdeset single ploča, te na desetke CD-a.

Tijekom 1960-ih i 70-ih imala je iznimno uspješnu karijeru u Francuskoj. Njena francuska karijera doživljava veliki uzlet 1965. godine, kada pjeva “Larinu pjesmu” („La Chanson de Lara“) iz filma “Doktor Živago” s kojom je doživjela svjetski uspjeh.
Tijekom boravka u Francuskoj Tereza je surađivala s poznatim zvijezdama kao što su Serge Lama, Charles Aznavour, Tino Rossi, Gilbert Becaud i Rita Pavone.
Četiri je puta punila čuvenu koncertnu dvoranu pariške Olympije.

Nastupala je na svim festivalima bivše države, gdje je bila višestruko nagrađivana.
Pjevala je pjesme Zdenka Runjića, Nikice Kalogjere, Arsena Dedića, Kemala Montena, Đela Jusića, Stipice Kalogjere koje su sve od reda postali antologija hrvatske glazbe, kao i glazbena antologija bivše države ….

Terezinu internacionalnu karijeru obilježili su brojni nastupi na festivalima u Bratislavi, Rio de Janeiru, na Kupu Europe u Bernu, te festivalima u Meksiku, Sopotu i Antaliji…

U svojoj bogatoj karijeri nastupila je i osvajala prve nagrade na Splitskom festivalu (45 puta), na Zagrebačkom festivalu (25 puta), a dva puta pjevala je na Euroviziji pjesme „Bien plus fort” (kao predstavnica Kneževine Monako 1966.), te pjesmu “Muzika i ti” (kao predstavnica Jugoslavije 1972.)

Godine 1999., Tereza je odlikovana i proglašena Vitezom Visokog odličja za doprinose u kulturi (Chevalier des Arts et Lettres) koju dodjeljuje predsjednik Republike Francuske a 2021.g. Ministarstvo kulture Republike Francuske dodjeljuje joj visoko francusko odlikovanje Časnika Reda umjetnosti i književnosti (Officier de l`ordre des Arts et des Lettres).

Tereza je sudjelovala na brojnim humanitarnim koncertima (UNICEF) i u humanitarnim akcijama te je dobitnica i Zlatne povelje humanizma.
Napisala je i dvije uspješne knjige, “Libertas”1994. i knjigu – autobiografiju “To sam ja” 2014. godine.

Dobitnica je nagrade Porin za životno djelo 2009. godine, kao i Porina za najbolji album zabavne glazbe „Oči duše“ 2017. godine. Jednu od najdražih nagrada, Tereza je dočekala u listopadu 2020.g. kada je dobila „Nagradu za životno djelo“ svoje Općine Konavle.

Koncem 2020.g. francuska diskografska kuća Marianne melodie izdaje Antologiju sa 46 nezaboravnih Terezinih pjesama koje je snimila tijekom francuske karijere.

DRAGO DIKLIĆ

Drago Diklić – Fiko, rođen je u Sinju 1937. g. S roditeljima dolazi u Zagreb 1941. gdje u zagrebačkom kvartu Trnje odrasta i provodi najveći dio svoga života. Uočivši talent za glazbu, već u ranim dječačkim godinama, majka ga upisuje u glazbenu školu profesorice Elly Bašić, kao najmlađeg đaka, na studij violine kod profesora Stjepana Šuleka.

S nepunih 5 godina solist je u zboru društva “Međimurci” i nastupa na tadašnjem krugovalu Radio Zagreba.

Počinje se 1954. baviti jazz i zabavnom glazbom i nastupati u mnogim popularnim sastajalištima mladeži u gradu Zagrebu i kojih godina datiraju i prve snimke na Radio Zagrebu i prva izdanja gramofonskih ploča u tadašnjoj produkciji „Jugoton“.

Skladateljskim se radom počinje baviti 1963., a skladbe iz tog razdoblja “Još samo večeras” i “Oprosti volim te”, za koje dobiva nagrade na festivalima “Zagreb 63” i “Opatija 63”, postaju jedne od najpopularnijih zabavnih melodija tog vremena. Slušaju se i danas.

Mnoge skladbe (uz već navedene): “Nitko na svijetu”; “Gde si sad moj prijatel”; “Najlepša je domaća reč”; “Domovino moja lijepa”; “Zagreb je najljepši grad”; “Vse kaj vu sercu mi leži”; “Zagorje moje tak imam te rad”; “Opet si plakala”; „Vse bum zapil“ i mnoge druge, koje gotovo svakodnevno slušamo na radio postajama, postale su trajna vrijednost hrvatske glazbe i priznata Hrvatska glazbena baština. Kao vokalni solist i glazbenik nastupao je na gotovo svim domaćim festivalima zabavne i jazz glazbe i dobio mnoga priznanja i nagrade.

Jedan je od osnivača i dugogodišnji član Hrvatskog društva skladatelja. Osnovao je i vodio mnoge vlastite sastave zabavne i jazz glazbe, poput orkestara: “Profesionalci”; “Kvartet Drage Diklića”; “Nonet Drage Diklića”; „Dixie Swingersi“ i “Big band Drage Diklića”. Snimio je preko 250 trajnih snimaka za Hrvatski Radio.

Osnivač je i vlasnik diskografske kuće ALTA od 1970. g.

Dobitnik je slijedećih nagrada: Orden Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana – “Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, za umjetnički rad”; nagrada za glazbu “Josip Slavenski”; nagrada Skupštine grada Zagreba “Srebrna ptica” Vojina Bakića; nekoliko nagrada Hrvatskog društva skladatelja “Zlatna nota” i “Zlatni Zagrebfest”; „Porin“ za životno djelo; nagrada Hrvatskog društva skladatelja „Milivoj Kerbler“ za životno djelo; dvije „Plakete Grada Zagreba“; dvije „Zlatne ruže“ Portoroža; Trofej Sportskog saveza Grada Zagreba za životno djelo za afirmaciju i promociju bridža kao i mnogih drugih.

Samostalni koncert pod nazivom „Zagreb je najljepši grad“ održao je u dupkom punoj velikoj Koncertnoj dvorani „Vatroslava Lisinskog“, 19.11.2019., u povodu 65 godina umjetničkog rada. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba za 2021. godinu

Preko 2.500 članaka, intervjua, kritika, osvrta, fotografija, karikatura i crtica o glazbenom stvaralaštvu, umjetničkom radu i ostalim djelatnostima gosp. Diklića objavljeno je kroz dugi niz godina.

STJEPAN JIMMY STANIĆ

Zagrepčanec – Vlaškovuličanec, glazbeni duh i duša Zagreba, STJEPAN JIMMY STANIĆ, potkraj siječnja ove godine zakoračio je u svoje 93. životno ljeto. Fizički i mentalno nevjerojatno vitalan, estradni šarmer s pokrićem, miljenik generacija publike koja ga zove i voli vidjeti na pozornici, s ili pred mikrofonom, što je kuriozitet u svjetskim razmjerima.

Dobro reče ugledni slovenski glazbenik Zoran Predin : „Vrijeme je na Jimmyju polomilo zube. Ako netko zaslužuje naziv gospodin i sve što se pod gospodinom podrazumijeva: galantnost, duhovitost, bonton, osobna karizma i stajanje iza svojih stavova, onda je to gospodin Stjepan Jimmy Stanić. Vrhunski kontrabasist, izvanredan izvođač svjetskih jazz standarda, izumitelj Standupa, dok taj način komunikacije s publikom još nije imao ime. Tada se to zvalo „najava sljedeće pjesme“. Jimmy je u prošlih, recimo, onako „od ruke“ , 75 godišnjoj glazbenoj karijeri izgradio sebe u medijsku ličnost, kakve nema nigdje na svijetu. Jimmy je unikum prve kategorije !“.

I gotovo da se Predinovim riječima nema što dodati. A vrijedi citirati i dirigenta Josipa Cvitanovića s kojim je Jimmy u svojoj 91. godinu ušao u studio i snimio album: „Ono što mi je od početka bilo jasno: Jimmy je prvorazredan pjevač, showman, ali i vrhunski improvizator jazza. On je pravi jazz pjevač. Puno godina kasnije, dok smo snimali album „91+“, upoznao me je sa svojom glazbenom prošlošću. Nema gdje nije nastupio i nema što nije pjevao. Od kafane u Bosni i sevdalinki, do koncerta u Somboru, gdje su Vojvođani mogli prvi put čuti pjesmu na engleskom – „Blue Moon“. Pritom je svirao i kontrabas. Svima je poznat događaj kada je pristao, bez probe, nastupiti kao basist u Big bandu Dizzyja Gillespieja, u Zagrebu. Koncert je bio sjajan, Dizzy je bio oduševljen, publika također. Jimmy o tome priča kao o nečem sasvim uobičajenom. A, nije. Velika je to bila hrabrost i samouvjerenost. Bilo je u publici nekoliko profesionalnih jazz basista, ali nitko se nije usudio popeti na binu. Jimmyju je to bilo sasvim prirodno. „

Stjepan Jimmy Stanić je zabavno-glazbeni pjevački doajen i pionir našega zabavno-glazbenoga svijeta, koji je „uvijek vjeran sebi i svojoj duhovitosti“ (Danko Oblak ) , „ zagrebačka institucija s napoleonskom bradicom“ (Magda Weltrusky), „majstor za oživljavanje prošlosti“ (Marko Grčić), a Gabi Novak svojedobno mu je komplimentirala medijskom izjavom „on je kralj među našim pjevačima zabavne glazbe“. Producent i glazbeni urednik Siniša Škarica u jednome objavljenome tekstu 2014. godine Jimmyja je usporedio s „dinosaurom kojemu ne prijeti izumiranje“.

CROATIA RECORDS (bivši Jugoton)

Croatia Records je najstarija i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj sa sjedištem u Makarskoj 3, u Dubravi, u Zagrebu. Osnovana je 10. srpnja 1947. kao Jugoton, a pod današnjim imenom djeluje od 1. listopada 1991. Uz bogatu arhivu i preko 90.000 snimaka raspoređenih na više od 18.000 artefakata, čuva glazbenu baštinu naroda i nacionalnih manjina bivše države u suvremenom tonskom arhivu u skladu sa svjetskim standardima. Među ostalim, u tonskoj arhivi nalaze se primjerci prvog hrvatskog dugog albuma objavljenog 1956. godine.

Vodeću diskografsku kuću Croatia Records u Hrvatskoj od 2000. godine vode glazbeni stručnjaci, okupljeni pod imenom Autor d.o.o. Croatia Records na čelu kojih je direktor Želimir Babogredac koji širi svoju novu poslovnu filozofiju i obogaćuje glazbenu fonoteku. Posvećeni svom cilju – okupiti najznačajnije glazbenike, skladatelje, producente i izvođače te brinuti se o širenju distribucijske mreže – pokazali su se iznimno uspješnim te su doveli do povećanja broja reizdanja i kompilacija kao i brojnih novih ugovora s najvećim imenima hrvatske glazbene scene. Do danas se Croatia Records može pohvaliti ugovorima s više od 100 izvođača. Prije nekoliko godina, Croatia Records je počela s objavljivanjem vrlo uspješne edicije kao što su „The Platinum Collection“, „Gold Collection“, „The Love Collection“, „50 originalnih pjesama“, „100 originalnih pjesama“, „Original Album Collection“ box setove te „The Ultimate Collection“ koja je premašila više od 100.000 prodanih primjeraka. Croatia Records godišnje objavi oko 200 albuma.

U strogom centru Zagreba u Bogovićevoj ulici br. 5 otvorena je i prva trgovina „Jugoton“ i to 1964. godine. U lipnju 2015. godine preuređena je u najmoderniju glazbenu trgovinu „Nova ploča“ spojenu s istoimenim kafićem.

Na novu adresu, Gundulićevu 3, Croatia Records je preselila svoj „Music shop“ 17. veljače 2021. godine čime je Gundulićeva ulica s ukupno tri music shopa i „Hrvatskim glazbenim zavodom“ postala ulica glazbe. Osim u glavnom gradu Hrvatske, Croatia Records ima trgovine u dva velika turistička grada – Rijeci i Splitu – kao i trgovine Jugoton u glavnom gradu Srbije, Beogradu, otvorene 2009. godine i glavnom gradu Makedonije Skoplju, otvorene 2018. godine. Otvaranje je učvrstilo i snažnu regionalnu prepoznatljivost Croatia Recordsa, što je rezultiralo objavljivanjem albuma najvećih glazbenih zvijezda bivše države – Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije – te otvorilo vrata brojnim mladim talentima. S partnerima Croatia Records vodi i najveću distribucijsku mrežu te je prisutna u regiji u više od 1000 maloprodajnih mjesta.

Od 1. lipnja 2005. godine, vlasnik Croatia Recordsa, Autor d.o.o., pokreće i Hrvatski glazbeni kanal (CMC) koji je danas vodeći nacionalni glazbeni kanal. U sjedištu Croatia Recordsa nalazi se i jedan od najmodernijih audio-vizualnih studija u Hrvatskoj, koji je svečano otvoren 19. svibnja 2016. godine.

U vlasništvu Croatia Recordsa su i poduzeća Croatia Records Music Publishing (CRMP) koja je specijalizirana za reguliranje uvjeta korištenja autorske glazbe i digitalne distribucije te Croatia Records Digital koja pruža cjelovita rješenja usluga za isporuku vlastite i partnerske glazbe i videa potrošačima kroz sve glavne internetske glazbene trgovine.

Ove godine Croatia Records obilježava sedamdeset i pet godina rada i postojanja što predstavlja respektabilnu brojku za tvrtku koja je izrasla u socio-kulturnu ikonu. Uostalom, Croatia Records je prva tvrtka koja je zasluženo dobila i najveće glazbeno priznanje Porin za doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji što je samo jedna potvrda njene izuzetne uloge.

Hrvatska diskografska udruga – HDU IFPI Croatia osnovana je s ciljem i zadaćom zastupanja i promicanja interesa hrvatske diskografske industrije, odnosno glazbene djelatnosti uopće, unapređivanja i promicanja zakonodavne djelatnosti na području autorskih i srodnih prava, kao i na drugim pravnim područjima koja izravno ili neizravno utječu na djelatnost diskografa ili njihovu djelatnost reguliraju.