U kontekstu povrede prava intelektualnog vlasništva piratstvom možemo nazvati svako neovlašteno korištenje autorskih djela odnosno djela zaštićenih srodnim pravima.

Razlikujemo više vrsta piratstva:

1. SIVO PIRATSTVO – neovlašteno iskorištavanje autorskih audio djela (glazbe) i audiovizualnih djela (filmovi, glazbeni spotovi, video sadržaji i sl.) u javnosti (npr. u poslovnom lokalu, na koncertu i sl.) radi stjecanja materijalne ili druge koristi, a bez odobrenja autora i drugih nositelja prava na djelu, odnosno udruga koje njihova prava ostvaruju.
2. CRNO PIRATSTVO – neovlašteno umnožavanje (kopiranje) i stavljanje u promet (prodaja) audio i audiovizualnih snimki.
3. INTERNETSKO PIRATSTVO – zbog izrazito dinamičnog razvoja tehnologije, sve češće i masovnije upotrebe računala i druge elektroničke opreme te interneta, mogućnosti visokog stupnja anonimnosti, i drugih razloga, dolazimo do pojave neovlaštenog korištenja (davanje na korištenje, skidanje, distribuiranje) audio i audiovizualnih djela na internetu.

Zbog same prirode piratskih djelatnosti u najširem smislu nemoguće je precizirati opseg štete nastao počinjenjem neovlaštenog korištenja i distribucije zaštićenog sadržaja. Ipak, procjena je da glazbena industrija godišnje gubi preko 150 milijuna kuna.

Takvim djelovanjem nanosi se izravna šteta kreativcima koji stvaraju i daju pokretačku snagu razvoju društva. Uzimajući i koristeći njihova djela bez pitanja i odobrenja onemogućava im se da i u budućnosti rade i stvaraju novu vrijednost.

Uz gore navedenu skupinu ljudi, posljedice piratstva odnosno nelegalnog korištenja glazbe također se odražavaju i na državu odnosno društvo u cijelosti.

Razmjeri krivotvorenja i piratstva danas utječu na gotovo sve grane gospodarstva. Takvi oblici ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo, izravno utječu na smanjenje prihoda realnog sektora i smanjenje prihoda od poreza, a podredno i na smanjenje BDP-a, konkurentnost Republike Hrvatske te smanjenog broja radnih mjesta.

U pogledu gospodarske budućnosti Republike Hrvatske, učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva prva je stepenica razvoju visokotehnoloških i visokoprofitabilnih grana industrije, doprinosi razvoju znanosti i obrazovanja te utječe na promjenu sustava vrijednosti unutar našeg društva.

PRAVNA PODLOGA:

Uspjeh u borbi protiv piratstva u najširem smislu pretpostavlja postojanje odgovarajućih pravnih mehanizama. Pravni propisi koji omogućuju brzo djelovanje kada dođe do povrede prava na štetu autora i nositelja srodnih prava, kao i brze sankcije za počinitelje temelj su stvaranja učinkovite zaštite prava te prevencije za potencijalne počinitelje.

U hrvatskom pravnom sustavu temeljni zakon kojim se štite prava proizvođača fonograma je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 144/12). Za povredu prava proizvođača fonograma predviđena je građanskopravna, kaznenopravna, prekršajnopravna i upravnopravna zaštita.

UPRAVNOPRAVNA ZAŠTITA

Državni zavod za intelektualno vlasništvo nadležan je za provedbu posebnih upravnih i inspekcijskih poslova u području autorskog i srodnih prava (izdavanje odobrenja za djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava i inspekcijski nadzor nad radom udruga za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava).

GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA

Proizvođač fonograma kao nositelj prava ima pravo na zaštitu u slučaju povrede prava. Pravo na zaštitu ovlašćuje svog nositelja da od osobe koja je njegovo pravo povrijedila zahtijeva prestanak radnje koja to pravo vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (prestanak uznemiravanja), popravljanje nanesene štete (naknada štete), plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, plaćanje zakonom određenog penala, vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava (vraćanje stečenog bez osnove), utvrđenje učinjene povrede, kao i objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu prava.

Također, na zahtjev proizvođača fonograma koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede.

Za provedbu građanskopravne zaštite prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj nadležna su u prvom stupnju četiri trgovačka suda, sa sjedištem u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Parnični postupak, kao redoviti put pravne zaštite u području građanskopravnih odnosa, pokreće se podnošenjem tužbe zbog povrede prava intelektualnog vlasništva nadležnom sudu.

KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA

Kaznena djela usmjerena protiv autorskog i autorskom pravu srodnih prava normirana su u Kaznenom zakonu. Novim Zakonom kaznena djela protiv povrede prava intelektualnog vlasništva izdvojena su u posebnu glavu.

U odnosu na prava proizvođača fonograma čini kazneno djelo onaj tko protivno propisima kojima se uređuju autorsko i srodna prava reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije, ili stavi na raspolaganje javnosti tuđi fonogram ili dopusti da se to učini i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu.

PREKRŠAJNOPRAVNA ZAŠTITA

Prekršajna zaštita za razliku od kaznenopravne načelno je usmjerena protiv onih radnji koje predstavljaju manje kršenje pravnog poretka. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u člancima 189. do 192.a predviđa i prekršajnu odgovornost za kršenje autorskog i srodnih prava.

Prekršajnopravnu zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj provode u prvom stupnju prekršajni sudovi.

SURADNJA S NADLEŽNIM DRŽAVNIM SUDOVIMA

Unutar nacionalnog Koordinacijskog povjerenstva za jačanje provedbe prava intelektualnog vlasništva Hrvatska diskografska udruga u suradnji s drugim nositeljima prava aktivno sudjeluje u pronalaženju pravnih i tehničkih rješenja i mehanizama za suzbijanjem piratstva i krivotvorina.

U navedenoj koordinaciji odnosno Skupini za suradnju s nositeljima prava intelektualnog vlasništva predstavnici su svih relevantnih državnih institucija: Državnog odvjetništva, Ministarstva pravosuđa, MUP-a, Državnog inspektorata, DZIV-a, udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava i ostali predstavnici nadležnih institucija.

Posebna pozornost pridaje se povećanju učinkovitosti zakonske provedbe prava intelektualnog vlasništva te podizanju razine svijesti kod građana o potrebi poštivanja autorskih i srodnih prava.

U ostvarenju tog cilja javila se inicijativa za održavanjem informativnih i edukativnih akcija Stop krivotvorinama i piratstvu.

Dosada je održano 5 nacionalnih akcija i to u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Rovinju. Akcije se sastoje od informativno-promotivnog te umjetničko zabavnog sadržaja u kojem sudjeluju mnogi glazbenici i nositelji prava.

Cilj navedenih akcija upoznati je građane s negativnim društvenim posljedicama krivotvorenja i piratstva te o sustavu provedbe prava intelektualnog vlasništva.