Ako ste diskograf ili osoba vezana uz glazbenu industriju – pa i ako ste tek music lover i glazba vam je oduvijek činila važan dio svakodnevnih rutina – može vam se učiniti da je između dana osnivanja Hrvatske diskografske udruge, 14. lipnja 1995., i danas prošlo nekoliko života.  Vremena su bila zahtjevna i izazovna, no koja to nisu? Bez obzira na sve, poslovni glazbeni svijet bio je stabilan.

Prije nastanka HDU-a, osnovana su udruženja autora i izvođača, a pojavljivali su se –  uz Croatia Records (bivši Jugoton koji postoji od 1947.) – novi mladi diskografi, kao što su Suzy, Orfej, Dallas Records, Dancing Bear i Tutico. Nakon osnivanja HDU-a, na glazbenoj sceni izgradile su se i ostale prominentne kuće – Aquarius Records, Tonika, Menart, Scardona, Chansonfest, Cantus, Campus, Hit Records, Spona i Heroj ulice – koji svi danas čine središnje mjesto domaćeg diskografskog poslovanja. 

U ovih dvadeset i pet godina, diskografsko poslovanje prošlo je izazovan put. Sudionici domaćeg glazbenog poslovanja godinama su radili na senzibiliziranju javnosti o važnosti vrednovanja intelektualnog vlasništva i aktivno se angažirali u borbi protiv nelegalnog umnožavanja glazbenih djela. U međuvremenu, domaća baza snimaka posve je digitalizirana i dostupna na korištenje svima. Formirane su nacionalne liste popularnosti pjesama i albuma, zasnovane na podacima komadne prodaje, radijskog emitiranja i streaminga.

Novi modeli poslovanja sa sobom nose i novi ekosustav. U njemu danas prevažnu ulogu igraju društvene mreže kao mjesta oglašavanja i prenošenja novih glazbenih radova. Radijske i TV stanice klasično su pozicionirane u marketinškom i promotivnom smislu, a imaju i važan udio u ukupnim prihodima, dok glazbeni streaming – važan za nove rekorde poslovanja svjetske glazbene industrije – raste. I upravo je godina u kojoj se obilježava 25. godišnjica HDU-a, godina streaming servisa u Hrvatskoj.

Diskografija nije samo posao, ali ima tajne svog zanata. I te tajne danas su jednako važne kao i ranijih desetljeća. U vremenu kada 50 tisuća pjesama dnevno dolazi na Apple Music, Deezer, Spotify ili TIDAL, važno je imati nekoga tko će domaćem umjetniku omogućiti da u tjednu koji donosi 300 tisuća novih naslova na digitalne platforme, bude prepoznat. A to je zahtjevan zadatak.

Iz tih razloga i ključne uloge diskografa, HDU je donio odluku o osnivanju posebne nagrade NOVA PLOČA istaknutim pojedincima za izuzetan doprinos te promicanje značaja hrvatske glazbene industrije, značajnu potporu u ostvarivanju ciljeva HDU-a te bitan i prepoznatljiv uspjeh u širenju ugleda i položaja HDU-a.

DOBITNICI NAGRADE ZA 2022.

TEREZA KESOVIJA

TEREZA KESOVIJA – Legendarna pjevačica je u svojoj iznimno bogatoj internacionalnoj karijeri snimila više od 50 albuma i 1000 pjesama, više od trideset LP ploča i preko sedamdeset single ploča, te na desetke CD-a.

Tijekom 1960-ih i 70-ih imala je iznimno uspješnu karijeru u Francuskoj. Njena francuska karijera doživljava veliki uzlet  1965. godine, kada pjeva “Larinu pjesmu” („La Chanson de Lara“) iz filma “Doktor Živago” s kojom je doživjela svjetski uspjeh.
Tijekom boravka u Francuskoj Tereza je surađivala s poznatim zvijezdama kao što su Serge Lama, Charles Aznavour, Tino Rossi, Gilbert Becaud i Rita Pavone.
Četiri je puta punila čuvenu koncertnu dvoranu pariške Olympije.

Nastupala je na svim festivalima bivše države, gdje je bila višestruko nagrađivana.
Pjevala je pjesme Zdenka Runjića, Nikice Kalogjere, Arsena Dedića, Kemala Montena, Đela Jusića, Stipice Kalogjere koje su sve od reda postali antologija hrvatske glazbe, kao i glazbena antologija bivše države ….

Terezinu internacionalnu karijeru obilježili su brojni nastupi na festivalima u Bratislavi, Rio de Janeiru, na Kupu Europe u Bernu, te festivalima u Meksiku, Sopotu i Antaliji…

U svojoj bogatoj karijeri nastupila je i osvajala prve nagrade na Splitskom festivalu (45 puta), na Zagrebačkom festivalu (25 puta), a dva puta pjevala je na Euroviziji pjesme „Bien plus fort” (kao predstavnica Kneževine Monako 1966.), te pjesmu “Muzika i ti” (kao predstavnica Jugoslavije 1972.)

Godine 1999., Tereza je odlikovana i proglašena Vitezom Visokog odličja za doprinose u kulturi (Chevalier des Arts et Lettres)  koju dodjeljuje predsjednik Republike Francuske a 2021.g. Ministarstvo kulture Republike Francuske dodjeljuje joj  visoko francusko odlikovanje Časnika Reda umjetnosti i književnosti (Officier de l`ordre des Arts et des Lettres).

Tereza je  sudjelovala  na brojnim humanitarnim koncertima (UNICEF) i u humanitarnim akcijama  te  je dobitnica i  Zlatne povelje humanizma.
Napisala je i dvije uspješne knjige, “Libertas”1994.  i knjigu – autobiografiju “To sam ja” 2014. godine.

Dobitnica je nagrade Porin za životno djelo 2009. godine, kao i Porina za najbolji album zabavne glazbe „Oči duše“ 2017. godine. Jednu od najdražih nagrada, Tereza je dočekala u listopadu 2020.g. kada je dobila „Nagradu za životno djelo“ svoje  Općine Konavle.

Koncem 2020.g. francuska diskografska kuća Marianne melodie izdaje Antologiju sa 46 nezaboravnih Terezinih pjesama koje je snimila tijekom francuske karijere.

Tereza Kesovija
Tereza Kesovija
Read More
Svaka nagrada predstavlja prepoznavanje i priznanje minulog rada pa me stoga jako veseli i ova nagrada i dodjeljeno priznanje diskografske industrije. Ne, nemojte me pitati koliko sam pjesama snimila u svojoj dugogodišnjoj karijeri ali me izrazito veseli kada čujem da iste pjevaju sve generacije, od najmađih do onih starijih. Iako je ova nagrada dodijeljena meni, pripada i svim mojim suradnicima, kako bivšim tako i sadašnjim, sa kojima sam zajedno plovila oceanom glazbe i ljubavi. Ne smijem se zaboraviti zahvaliti i svojoj vjernoj publici koja mi je cijeli život bila inspiracija daljnjeg stvaranja i tjerala me naprijed. Hrvatskoj diskografskoj udruzi želim svu sreću u daljnjem radu i postojanju. Voli Vas sve, Tereza

DRAGO DIKLIĆ

Drago Diklić – Fiko,  rođen je u Sinju 1937. g.  S roditeljima dolazi u Zagreb 1941. gdje u zagrebačkom kvartu Trnje odrasta i provodi najveći dio svoga života. Uočivši talent za glazbu, već u ranim dječačkim godinama, majka ga upisuje u glazbenu školu  profesorice Elly  Bašić, kao najmlađeg đaka, na studij violine kod profesora Stjepana Šuleka.

S nepunih 5 godina solist je u zboru društva “Međimurci” i nastupa na tadašnjem krugovalu Radio Zagreba.

Počinje se 1954. baviti jazz i zabavnom glazbom i nastupati u mnogim popularnim sastajalištima mladeži u gradu Zagrebu i kojih godina datiraju i prve snimke na Radio Zagrebu i prva izdanja gramofonskih ploča u tadašnjoj produkciji „Jugoton“.         

Skladateljskim se radom počinje baviti 1963., a skladbe iz tog razdoblja  “Još samo večeras” i “Oprosti volim te”, za koje dobiva nagrade na festivalima “Zagreb 63” i “Opatija 63”, postaju jedne od najpopularnijih zabavnih melodija tog vremena.  Slušaju se i danas.

Mnoge skladbe (uz već navedene): “Nitko na svijetu”;  “Gde si sad moj prijatel”;  “Najlepša je domaća reč”;  “Domovino moja lijepa”;  “Zagreb je najljepši grad”;  “Vse kaj vu sercu mi leži”;  “Zagorje moje tak imam te rad”;  “Opet si plakala”; „Vse bum zapil“ i mnoge druge, koje gotovo svakodnevno slušamo na radio postajama, postale su trajna vrijednost hrvatske  glazbe i priznata  Hrvatska glazbena baština.  Kao vokalni solist i glazbenik nastupao je na gotovo svim domaćim festivalima zabavne i jazz glazbe i dobio mnoga priznanja i nagrade.

Jedan je od osnivača i dugogodišnji član Hrvatskog društva skladatelja. Osnovao je i vodio mnoge vlastite sastave zabavne i jazz glazbe, poput orkestara: “Profesionalci”;  “Kvartet Drage Diklića”;  “Nonet Drage Diklića”; „Dixie Swingersi“ i “Big band Drage Diklića”.  Snimio je preko 250 trajnih snimaka za Hrvatski Radio.

Osnivač je i vlasnik diskografske kuće ALTA od 1970. g.

Dobitnik je slijedećih nagrada: Orden Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana – “Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, za umjetnički rad”; nagrada za glazbu “Josip Slavenski”; nagrada Skupštine grada Zagreba “Srebrna ptica” Vojina Bakića; nekoliko nagrada Hrvatskog društva skladatelja “Zlatna nota” i “Zlatni Zagrebfest”; „Porin“ za životno djelo; nagrada Hrvatskog društva skladatelja „Milivoj Kerbler“ za životno djelo; dvije „Plakete Grada Zagreba“; dvije „Zlatne ruže“ Portoroža; Trofej Sportskog saveza Grada Zagreba za životno djelo za afirmaciju i promociju bridža kao i mnogih drugih.                       

Samostalni koncert pod nazivom „Zagreb je najljepši grad“ održao je u dupkom punoj  velikoj Koncertnoj dvorani „Vatroslava Lisinskog“, 19.11.2019., u povodu 65 godina umjetničkog rada. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba za 2021. godinu

Preko 2.500 članaka, intervjua, kritika, osvrta, fotografija, karikatura i crtica o glazbenom stvaralaštvu, umjetničkom radu i ostalim djelatnostima gosp. Diklića objavljeno je kroz dugi niz  godina.

Drago Diklić
Drago Diklić
Read More
„Svaka nagrada veseli, posebno kada je to nagrada za opus vašeg cjeloživotnog rada i rezultata kao što je Nova ploča. Ja sam jedan od začetnika privatne diskografije. Kada sam osnovao svoju ALTA-u, samo je još postojao Jugoton. Nakon toga su krenule druge male diskografske kuće poput Suzy i ostalih. Tada sam se dogovorio s Croatia Recordsom da nama malim diskografima bude krovna kuća i produkcija kako se mi ne bi bavili distribucijom, već samo stvaranjem. Mladima u glazbenoj industriji poručujem da budu uporni, ne odustaju od svojih ideja sve dok ih ne provedu do kraja. Ako je potrebno i njihova je vizija pozitivna, neka ih nametnu. Noviné su dobrodošle u društvu, na taj način napredujemo.“

STJEPAN JIMMY STANIĆ

Zagrepčanec – Vlaškovuličanec, glazbeni duh i duša Zagreba, STJEPAN JIMMY STANIĆ, potkraj siječnja ove godine zakoračio je u svoje 93. životno ljeto. Fizički i mentalno nevjerojatno vitalan, estradni šarmer s pokrićem, miljenik generacija publike koja ga zove i voli vidjeti na pozornici, s ili pred mikrofonom, što je kuriozitet u svjetskim razmjerima.

Dobro reče ugledni slovenski glazbenik Zoran Predin : „Vrijeme je na Jimmyju polomilo zube. Ako netko zaslužuje naziv gospodin i sve što se pod gospodinom podrazumijeva:  galantnost, duhovitost, bonton, osobna karizma i stajanje iza svojih stavova,  onda je to gospodin Stjepan Jimmy Stanić. Vrhunski kontrabasist, izvanredan izvođač svjetskih jazz standarda, izumitelj Standupa, dok taj način komunikacije s publikom još nije imao ime. Tada se to zvalo „najava sljedeće pjesme“. Jimmy je u prošlih, recimo, onako „od ruke“ , 75 godišnjoj glazbenoj karijeri izgradio sebe u medijsku ličnost, kakve nema nigdje na svijetu. Jimmy je unikum prve kategorije !“.

I gotovo da se Predinovim riječima nema  što dodati. A vrijedi citirati i dirigenta Josipa Cvitanovića s kojim je Jimmy u svojoj 91. godinu ušao u studio i snimio album: „Ono što mi je od početka bilo jasno: Jimmy je prvorazredan pjevač, showman, ali i vrhunski improvizator jazza. On je pravi jazz pjevač. Puno godina kasnije, dok smo snimali album „91+“, upoznao me je sa svojom glazbenom prošlošću. Nema gdje  nije nastupio i nema što nije pjevao. Od kafane u Bosni i sevdalinki, do koncerta u Somboru, gdje su Vojvođani mogli prvi put čuti pjesmu na engleskom – „Blue Moon“. Pritom je svirao i kontrabas. Svima je poznat događaj kada je pristao, bez probe, nastupiti kao basist u Big bandu Dizzyja Gillespieja, u Zagrebu. Koncert je bio sjajan, Dizzy je bio oduševljen, publika također. Jimmy o tome priča kao o nečem sasvim uobičajenom. A, nije. Velika je to bila hrabrost i samouvjerenost. Bilo je u publici nekoliko profesionalnih jazz basista, ali nitko se nije usudio popeti na binu. Jimmyju je to bilo sasvim prirodno. „

Stjepan Jimmy Stanić je  zabavno-glazbeni pjevački doajen i pionir našega zabavno-glazbenoga svijeta, koji je „uvijek vjeran sebi i svojoj duhovitosti“ (Danko Oblak ) ,  „ zagrebačka institucija s napoleonskom bradicom“ (Magda Weltrusky), „majstor za oživljavanje prošlosti“ (Marko Grčić), a Gabi Novak svojedobno mu je komplimentirala medijskom izjavom „on je kralj među našim pjevačima zabavne glazbe“. Producent i glazbeni urednik Siniša Škarica u jednome objavljenome tekstu 2014. godine  Jimmyja je usporedio s „dinosaurom kojemu ne prijeti izumiranje“.

Stjepan Jimmy Stanić​
Stjepan Jimmy Stanić​
Read More
Svako saznanje o dodjeli nagrade u dobitnika izaziva ugodu, posebice kad se dobije u poznim životnim godinama. Neminovno me misli vode vremeplovom života, prisjećajući se, sentimentalno i sa zahvalnošću, brojnih uglednih glazbenika koji su mi pomagali i s kojima sam uspješno surađivao tijekom duge karijere. Neminovno se sjećam suradnje s Nikicom Kalogjerom i njegovim ansamblom, koji mi je 1954. godine omogućio snimanje prve ploče, s obradom švicarsko-njemačke pjesme Cowboy Jimmy, za ondašnji „Jugoton“ čiji je nasljednik Croatia Records , za koji me veže višedesetljetna suradnja. Pri tom spominjem i suradnju s njemačkim disko izdavačem Electrola-Columbia, ali i mogućnost razvitka karijere u inozemstvu. No, nisam ambiciozan, a i „Zagreboljub“ sam, emotivno vezan za rodni grad! Pošteno sam radio svoj posao. Nisam odbijao festivalske pozive, smatrajući svoje sudjelovanje ustupkom publici. Imam raznih nagrada, izloženih u stanu, na komodi, čak i jednog Oscara, statuicu koju su mi izradili prijatelji, iz zezancije. Veselim se i „Novoj ploči“, koja zaokružuje moju estradnu karijeru čiji je moto „jazz je moj životni eliksir!“.

CROATIA RECORDS (bivši Jugoton)

Croatia Records je najstarija i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj sa sjedištem u Makarskoj 3, u Dubravi, u Zagrebu. Osnovana je 10. srpnja 1947. kao Jugoton, a pod današnjim imenom djeluje od 1. listopada 1991. Uz bogatu arhivu i preko 90.000 snimaka raspoređenih na više od 18.000 artefakata, čuva glazbenu baštinu naroda i nacionalnih manjina bivše države u suvremenom tonskom arhivu u skladu sa svjetskim standardima. Među ostalim, u tonskoj arhivi nalaze se primjerci prvog hrvatskog dugog albuma objavljenog 1956. godine.

Vodeću diskografsku kuću Croatia Records u Hrvatskoj od 2000. godine vode glazbeni stručnjaci, okupljeni pod imenom Autor d.o.o. Croatia Records na čelu kojih je direktor Želimir Babogredac koji širi svoju novu poslovnu filozofiju i obogaćuje glazbenu fonoteku. Posvećeni svom cilju – okupiti najznačajnije glazbenike, skladatelje, producente i izvođače te brinuti se o širenju distribucijske mreže – pokazali su se iznimno uspješnim te su doveli do povećanja broja reizdanja i kompilacija kao i brojnih novih ugovora s najvećim imenima hrvatske glazbene scene. Do danas se Croatia Records može pohvaliti ugovorima s više od 100 izvođača. Prije nekoliko godina, Croatia Records je počela s objavljivanjem vrlo uspješne edicije kao što su „The Platinum Collection“, „Gold Collection“, „The Love Collection“, „50 originalnih pjesama“, „100 originalnih pjesama“, „Original Album Collection“ box setove te „The Ultimate Collection“ koja je premašila više od 100.000 prodanih primjeraka. Croatia Records godišnje objavi oko 200 albuma.

U strogom centru Zagreba u Bogovićevoj ulici br. 5 otvorena je i prva trgovina „Jugoton“ i to 1964. godine. U lipnju 2015. godine preuređena je u najmoderniju glazbenu trgovinu „Nova ploča“ spojenu s istoimenim kafićem.

Na novu adresu, Gundulićevu 3, Croatia Records je preselila svoj „Music shop“ 17. veljače 2021. godine čime je Gundulićeva ulica s ukupno tri music shopa i „Hrvatskim glazbenim zavodom“ postala ulica glazbe. Osim u glavnom gradu Hrvatske, Croatia Records ima trgovine u dva velika turistička grada – Rijeci i Splitu – kao i trgovine Jugoton u glavnom gradu Srbije, Beogradu, otvorene 2009. godine i glavnom gradu Makedonije Skoplju, otvorene 2018. godine. Otvaranje je učvrstilo i snažnu regionalnu prepoznatljivost Croatia Recordsa, što je rezultiralo objavljivanjem albuma najvećih glazbenih zvijezda bivše države – Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije – te otvorilo vrata brojnim mladim talentima. S partnerima Croatia Records vodi i najveću distribucijsku mrežu te je prisutna u regiji u više od 1000 maloprodajnih mjesta.

Od 1. lipnja 2005. godine, vlasnik Croatia Recordsa, Autor d.o.o., pokreće i Hrvatski glazbeni kanal (CMC) koji je danas vodeći nacionalni glazbeni kanal. U sjedištu Croatia Recordsa nalazi se i jedan od najmodernijih audio-vizualnih studija u Hrvatskoj, koji je svečano otvoren 19. svibnja 2016. godine.

U vlasništvu Croatia Recordsa su i poduzeća Croatia Records Music Publishing (CRMP) koja je specijalizirana za reguliranje uvjeta korištenja autorske glazbe i digitalne distribucije te Croatia Records Digital koja pruža cjelovita rješenja usluga za isporuku vlastite i partnerske glazbe i videa potrošačima kroz sve glavne internetske glazbene trgovine.

Ove godine Croatia Records obilježava sedamdeset i pet godina rada i postojanja što predstavlja respektabilnu brojku za tvrtku koja je izrasla u socio-kulturnu ikonu. Uostalom, Croatia Records je prva tvrtka koja je zasluženo dobila i najveće glazbeno priznanje Porin za doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji što je samo jedna potvrda njene izuzetne uloge.

Želimir Babogredac
Želimir BabogredacDirektor Croatia Records
Read More
Ovo je još jedno veliko priznanje diskografskoj kući Croatia Records koja ove godine obilježava sedamdeset i pet godina svog postojanja. Ono je ujedno i priznanje svim ljudima koji su tijekom svog radnog vijeka stvarali Jugoton kakav pamtimo i Croatiu Records kakva danas postoji. S potpunim pokrićem dobili smo epitet "diva iz Dubrave", a i danas smo najrespektabilnija diskografska kuća u regiji. Tijekom godina pretvorbe i prilagodbe, uvođenja novog poslovanja i novih tehničkih uvjeta, Croatia Records odolijevala je svakom vremenu i pokazala da je lider i u prepoznavanju i praćenju svjetskih trendova u glazbi i diskografiji. Ponosan sam na činjenicu da sve naše planove uspješno realiziramo, što smo poslovanje uspostavili u cijeloj regiji i što imamo brojne suradnike koji s jednakim entuzijazmom prate i vole glazbu. Slogan "Nova ploča" starije su generacije itekako dobro upamtile i značio je objavu novih albuma, a mi smo se potrudili da je on i dalje prepoznatljiv. Sretan sam što danas kao direktor i u ime svih djelatnika Jugotona i Croatia Records, primam posebno priznanje upravo pod tim imenom. Nagrade su uvijek znak da smo na dobrom putu i da sve što radimo je prepoznato kao vrijedno, no isto tako nagrade su obaveza i poticaj za daljnji rad, čemu se veselimo.

DOBITNICI NAGRADE ZA 2021.

U godini ustanovljavanja nagrade, njeni prvi dobitnici su ujedno i osnivači Hrvatske diskografske udruge i članovi prvog Upravnog odbora.

HRVOJE MARKULJ

Hrvoje Markulj (1946., Zagreb)  je diskograf, glazbeni urednik, osnivač Chansonfesta. Završava zagrebačku IV gimnaziju i diplomira na Filozofskom fakultetu – komparativnu književnost i sociologiju. Nakon Filozofskog fakulteta pohađa jednogodišnji studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te poslijediplomski studij na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta.

Suradnju na ondašnjoj TV Zagreb u redakciji kontakt programa započeo je krajem 1971. pišući za redakciju kviza i Jadranskih susreta, a od 1976. do 1982. urednik je u Muzičko-zabavnom programu Televizije Zagreb. Emisije koje je uređivao žanrovski su vrlo raznolike, u rasponu od dokumentarnih emisija veznih uz narodnu glazbu i običaje za redakciju Bože Potočnika, komentiranja izravnog prijenosa Smotre folklora, pa do programa pretežito zabavne glazbe, omladinskog programa („Zdravo mladi“), jazza, odnosno serijala o rocku.

1994. član je inicijativnog odbora za osnivanje udruženja diskografa te je 1995. godine na osnivačkoj skupštini izabran za prvog predsjednika Hrvatske diskografske udruge. HDU se ubrzo profilira kao relevantni čimbenik glazbenog života Hrvatske te ujedno predstavlja glavnog nositelja antipiratskih aktivnosti koje su tada bile vrlo značajne i za domaću i za internacionalnu produkciju. Od 2000. godine pored funkcije direktora HDU-a, radi i kao rukovodilac ZAPRAF-a. Aktivan je sudionik na međunarodnim stručnim skupovima Hrvatskog društva za autorsko pravo i IFPI-a te vodi seminare i instruktaže u regiji s posebnim naglaskom na praktičnoj primjeni prava proizvođača fonograma.

Od 1996. do 2010. glavni je tajnik, pa direktor Diskografske nagrade Porin. Svojedobno je bio član glazbenog savjeta HRT-a, a sudjelovao je i pri osnivanju Hrvatskog društva za autorsko pravo čiji je i danas član. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik Instituta hrvatske glazbene industrije. Također je jedan od utemeljitelja umjetničke organizacije Chansonfest – međunarodnog festivala šansone. Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata, a  za  humanitarni rad Redom Danice Hrvatske.

Hrvoje Markulj
Hrvoje Markulj
Read More
Svaka nagrada je i priznanje i mogući poticaj tako da je njen primitak nešto što dobitnik stavlja na istaknuto mjesto u životu. Posebno se to odnosi na nagrade koje dodjeljuje struka, kolege s kojima ste puno godina dijelili profesionalnu sudbinu. Nagrade tog karaktera imaju svoj višestruki smisao jer s jedne strane prepoznaju kvalitetu, pozdravljaju nečije napore i samim time postavljaju određene standarde ponašanja. One su svojevrsna obaveza i za dobitnika ali i za buduće kandidate za nagradu jer je smisao da uspostavljeni kriteriji trebaju biti dostignuti i prestignuti. Nagrada je i pogled u retrovizor i pomalo sentimentalni podsjetnik na minula vremena ali i dokaz lojalnosti ovom poslu. Pored toga njena je funkcija da naglasi tragove koji su ostavljeni s namjerom da traju i danas, poput svjedoka dobre prošlosti, te da i u budućnosti bude stimulans i objava o nečijem radu. Dobro uspostavljena nagrada, kvalitetnih kriterija čiji standardi se verificiraju izborom nagrađenih, najbolji je pokazatelj o radu određene skupine profesionalaca. Takva nagrada ima pravo na pozitivan publicitet jer je dokaz nečije kvalitete, etiketa koju ova naša, po svemu posebna djelatnost, s ponosom može istaknuti i često će baš po ovoj nagradi biti identificirana. Upravo radi toga što ja na ovaj način razumijem ovo priznanje, veseli me da mi je dodjeljuje moja druga obitelj, moj milje u kojem sam proveo gotovo cijeli radni vijek. Ne bez emocija zahvaljujem se na priznanju kolegama koji su s godinama prešli onu nevidljivu, a opet važnu granicu nakon koje postaju moji prijatelji. Priznat ću, i to moram reći, da sam svoju zadaću doživljavao kao uslužnu djelatnost, kao potporu, svojevrsni servis mojoj najvećoj ljubavi u profesionalnom životu, i velikom motivu moje intime, glazbi. Ova je nagrada dragocjena perla na ogrlici mojeg života.​

BRANKO PAIĆ

Branko Paić (1954., Šibenik) je osnivač, vlasnik i direktor Scardona glazbena produkcija d.o.o., ujedno i jedan od osnivača Hrvatske glazbene unije, Hrvatske diskografske udruge i Hrvatskog glazbenog odbora, potpredsjednik HDU-a, član NO Instituta hrvatske glazbe i Upravnog odbora Porina, osnivač Udruge managera i producenata, dvije godine potpredsjednik UO ˝Porina˝, član UO „Cesarica“ , jedan od osnivača diskografskih kuća ‘Crno bijeli svijet’ i ‘Hit records’.

Unutar glazbene industrije započeo je karijeru u Muzičkom salonu SC 1976. god. koji je oblikovao njegov interes za sve glazbene žanrove jer je unutar SC blisko surađivao sa MM centrom, Galerijom, SC, Teatrom ITD, Kinom SC, Klubom SC  koji su bili ključni kreatori kulturne scene u Zagrebu sedamdesetih godina. Početkom devedesetih godina je aktivno sudjelovao u svim segmentima kreiranja glazbene scene tako je danas Hrvatska najuređenija zemlja u regiji gdje su prava autora, izvođača i producenata najbolje regulirana.

Nominiran je za nagradu Porin kao autor kompilacije “40 najvećih klapskih hitova” (2014.), dobitnik Nagrade grada Skradina za doprinos kulturi (rujan, 2015.) te Posebne zahvalnice Hrvatske diskografske udruge kao članu prvog Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge za doprinos u njenom osnivanju i razvijanju te promicanju interesa glazbene industrije u Hrvatskoj (studeni, 2015.). 2016. godine dobiva i Priznanje Hrvatske glazbene unije Branku Paiću povodom 40 godina djelovanja te za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbenoj sceni (studeni, 2016.).

Scardona world music pokrenuta je u New Yorku  2012. god. u suradnji s producentom Draganom Čačinovićem s kojim su organizirane  uspješne  turneja  Tomislava Bralića i klape Intrade i klape Cambi  po važnim koncertnim dvoranama  u USA  i Kanade. Danas je Scardona moderna diskografska kuća koja zastupa niz vrhunskih glazbenika svih glazbenih žanrova i daje  šansu novim izvođačima jer su oni uvijek bili njena budućnost.

Branko Paić
Branko Paić
Read More
Hrvatska ima vrlo dugu i bogatu povijesti diskografije zbog čega mi je posebno drago da su dobitnici novosnovane diskografske nagrade povodom obilježavanje 25. godišnjice Hrvatske diskografske udruge osnivači i prvi članovi Upravnog odbora HDU . Ovo vrijedno priznanje od kolega i prijatelja iz našeg poslovnog svijeta za mene ima posebnu vrijednost jer je prepoznat dugogodišnji rad u ovom najljepšem poslu – diskografiji koja je odredila moj život. Diskografiji je bila potrebna ovakva nagrada koja će sa strogim, profesionalnim, kvalitetnim kriterijima odati priznanje i svim velikanima koji su svojim djelovanjem nama utrli put. Na njih se ne smije zaboraviti jer su ostvarili velika dostignuća za sve nas. I ovaj detalj da se tek sada pokrenula ova nagrada zorno pokazuje da su se u svom radu diskografi uvijek više brinuli o glazbenicima , autorima i svim ostalim s kojim surađuju nego o sebi . Tu je skoncentriran sav “know how” i višegodišnje iskustvo u radu sa etabliranim izvođačima i onim koji tek kreću i bez toga je teško ostvariti uspijeh . Imao sam veliku privilegiju da sam u zadnjih 30-tak godina u našoj glazbenoj industriji aktivno sudjelovao u stvaranju glazbenih udruga koje su svojim djelovanjem značajano unaprijedile našu glazbenu scenu . U HDU sam od njenih početaka devedesetih koje se bile vrlo izazovne godine i koje su donijele tektonske promjene i stvorile potpuno novo poslovno okruženje. HDU je svojim djelovanjem od početka snažno utjecala na događaje u glazbenoj industriji i pratila sve promjene koje se događaju u našem dinamičnom poslu. Danas se možemo ponositi sa Hrvatskom diskografskom udrugom koja je postala moderna udruga, koja je sprovela digitalizaciju kompletnog domaćeg kataloga, okupila vodeće diskografe u snažan tim, izborila producentska prava, napravila aplikaciju “Now is digtal” u kojoj diskografi i izvođači prate uspjeh pjesama na digitalnim platformama, pokrenula sustav “1Played” kojim u realnom vremenu pratite uspijeh nove pjesme, svoju godišnju nagradu “TOP HR Music Awards “ te dobila priznanje od IFPI-a za svoj rad i potvrdila svoj status vodeće udruge u regiji.

VELJKO DESPOT

 Veljko Despot (1948., Beograd) je diskograf, dugogodišnji novinar i glazbeni urednik u tisku, na radiju i televiziji. Ugledan je član strukovnih udruga u zemlji i svijetu.

Uz glazbeno obrazovanje studira na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je počeo s 18 godina objavljivanjem tekstova u zagrebačkom tisku početkom 1967. godine o svjetskoj popularnoj glazbenoj sceni – prvi je i jedini novinar iz srednje i istočne Europe koji je razgovarao s Beatlesima. Jedan je od pokretača i član uredništva kultnog hrvatskog glazbenog i  kulturološkog  časopisa “Pop Express” (1969. – 1970.). Od 1974. godine punih 20 godina vodi redakciju inozemnog programa našeg najvećeg diskografskog izdavača Jugoton/Croatia Records. U tom razdoblju kuća doživljava izdavački uzlet inozemnog programa, a 80-ih i iznimnu koncentraciju etiketa i ponudu licencnog repertoara.

Sudjelovao je u radu stručnih žirija, od Festivala zabavnih melodija Zagreb 1970. do brojnih skupova u zemlji i konvencija svjetskih diskografa širom svijeta, u Europi, Aziji i Americi, na kojima je zastupao svoju kuću i zemlju. Po odlasku iz Croatia Records 1994. godine osniva i vodi vlastitu diskografsku kuću Koncept VD, koja je bila prva privatna izdavačka kuća velike repertoarne snage inozemnog programa u Hrvatskoj. U godinama 2000. i 2001. direktor je diskografije u tvrtki Cantus, gdje vodi diskografsko izdavaštvo za tu izdavačku kuću Hrvatskog društva skladatelja.

Inicijator je i jedan je od izvornih osnivača Hrvatske diskografske udruge, s idejom da se diskografski nakladnici kod nas po prvi put udruže u jednu posve novu, svoju asocijaciju, po ugledu drugih u svijetu.  Uz Zrinka Tutića i Dražena Vrdoljaka, pokretač je hrvatske diskografske nagrade “Porin”. Član je više udruga, od Hrvatske glazbene unije do američke Nacionalne akademije diskografskih umjetnosti Recording Academy, čiji članovi glasuju za nagradu “Grammy”. Slavna američka institucija 2008. godine odaje mu posebnu počast za priznanje dugogodišnjem članstvu i “potpori u edukaciji, promicanju i humanu služenju u misiji Akademije”. Nagrada “Porin” za životno djelo dodijeljena mu je 2013. godine za poseban doprinos diskografskoj industriji u Hrvatskoj.

Veljko Despot
Veljko Despot
Read More
„Raduje me ovo priznanje ceha diskografske industrije kojemu pripadam, djelatnosti kojoj sam posvetio najveći dio svoje poslovne karijere. Priznanje je to da sam bio na dobrom putu u vrlo posebnim ekonomskim zakonitostima, vodio vrijedne bitke u nekim drugačijim društvenim okolnostima i otvarao prava vrata u neka druga kulturološka vremena, propuštajući na ove prostore onaj propuh inozemne popularne kulture, kada je to nešto značilo generacijama koje su uz nju odrastale. Mnogo je kolega iz ove industrije koji ovu nagradu zaslužuju puno prije mene, ali vjerujem da će svi na red doći. Jer, radili smo i radimo najljepši posao na svijetu!“

ŠIMA JOVANOVAC

Šimo Jovanovac Šima (1952., Gradište) je skladatelj, izvođač, producent, diskograf. Rijedak je pjevač, predstavnik šokačkog slavonskog melosa, plodan skladatelj, te jedan od vođa i utemeljitelja tamburaškog pokreta.

Godine 1983. ustoličava profesionalni tonski studio „Mak“. Šima je osnivač prve producentske i diskografske  kuće u Slavoniji (M audio i video produkcije) u kojoj su svoje prve korake napravili gotovo svi koji u današnjem svijetu tamburaške glazbe nešto znače i vedre i oblače ovim glazbenim izričajem.1994. godine osniva sa Ivanom Đuričićem tvrtku „Multi music media d.o.o.“, koja je pokrenula niz projekata u glazbenoj i video proizvodnji, te organizaciju koncetriranja u ponajboljim dvoranama Europe i svijeta. Uz bezbrojna priznanja i plakete ističu se: odlikovanje za izuzetne doprinose u kulturi – Orden Danice s likom Marka Marulića, Nagrada Domagoj, Nagrada Status, Nagrada za životno djelo Vukovarsko srijemske županije, Grb grada Zagreba, Plaketa Hrvatske matice iseljenika…

Osnivač je Festivala domoljubne pjesme hrvatske u Slavonskom Brodu (Brodfest 1993.). Umjetnički ravnatelj unikatnog festivala pod čijom se dirigentskom palicom o Hrvatskoj pjeva gotova dva desetljeća na svim narječjima Lijepe naše. Ostala je velika diskografska baština.

Jedan je i od utemeljitelja Hrvatske diskografske udruge. HDU je osnovana prvotno kao udruga fizičkih osoba koje se bave diskografijom i s njom povezanim djelatnostima, jer je taj oblik udruživanja tada bio jedino moguć. HDU Šimi odaje počast nagradom za doprinos hrvatskoj diskografiji i promicanje tamburaške glazbe na koncertu u KD Vatroslav Lisinski ( „Šimunovo“, 28.listopada 2019.). To je bio deveti koncert u višegodišnjem nizu u hramu hrvatske glazbe (od 29.04.2010.) ispunjenim do posljednjeg mjesta sa mnogobrojnim prijateljima izvođačima i ljudima iz puka, nositeljima pozitivne energije i dobre glazbe izvođene iz srca i duša svih nazočnih u raspjevanoj dvorani.

Šima Jovanovac
Šima Jovanovac
Read More
"Neizmjerno sam sretan što mi je ovim priznanjem učinjena iznimna čast. Veseli me što isto zadovoljstvo dijelim s dragim prijateljima koji su stvarali čvrste temelje hrvatskoj diskografiji. Ispunjen sam ponosom što je današnja HDU respektabilna organizacija i uz bok svjetskim udrugama istih profila. Snovi su postali stvarnost , a ovakvim predanim radom naših upravnih tijela i svih članova, čeka nas svijetla budućnost s puno poslovnih iskoraka i uspješnica. Svima jedno veliko, veliko hvala."

ZDRAVKO JOSIPOVIĆ

Zdravko Josipović rođen je u Zagrebu 25. siječnja 1942. Za mlađu generaciju diskofila i svih onih koji se bave glazbom i glazbenom industrijom mora se naglasiti da je pored „Jugotona“, legendarne tvornice glazbe, danas poznatom pod imenom „Croatia Records“ sedamdesetih godina prošlog stoljeća nastala diskografska kuća „Suzy“ zahvaljujući upravo Zdravku Josipoviću. On je kao pronicljivi i inteligentni biznismen jasno prepoznao da je diskografija posao koji počiva na neutaživoj želji za glazbom, da su granice tadašnje socijalističke države potpuno propusne za zapadni muzički idiom, a životni standard već je šezdesetih na onoj razini da je kuća bez gramofona, poglavito u urbanim sredinama, bila ozbiljno hendikepirana. Gramofoni „RIZ-a“ ili uvozni češkog „Supraphona“ postali su uobičajeni dio namještaja, nezaobilazni izvor zabave ali i muzička komunikacija. No, i u tim vremenima trebalo je upornosti, znanja i spretnosti da se pokrene 1971. diskografska kuća posebno izvan pokroviteljskih partijskih preporuka, u slučaju Suzy, skoro bi se reklo i protivno njima. Vidoviti Josipović spretnom i znalačkom poslovnom politikom u „Suzy“, koju krsti imenom svoje starije kćeri, danas Josipović Redžepagić, dovodi tiražne prvoligaše Đorđa Novkovića, Rajmonda Ruića, Mišu Kovača, Kiću Slabinca, Duška Lokina, Darka Domijana i mnoge druge domaće zvijezde te poslovni svijet zapanjuje sklapanjem ekskluzivnih ugovora o zastupanju, i to s dvije od četiri najveće diskografske kuće u svijetu, WEA (Warner, Atlantic, Elektra) i CBS (Columbia Broadcasting System – današnji Sony Music). Takvim poslovnim potezima Zdravko Josipović se s pravom smatra jednim od ključnih ljudi za razvoj suvremene diskografije i direktni pristup svjetskim izdanjima koja su dramatično utjecala na pop kulturu. Kao što to vrlo često biva, u jednom trenutku, okviri vlastitog doma postaju na određeni način tijesni i Josipović, na vrhu svoje direktorske karijere odlazi konkurenciji, za predstavnika PGP RTB u kojem ostaje do domovinskog rata i stvaranja Republike Hrvatske kada na poziv Hrvoja Markulja ulazi sa svojim poslovnim prostorom, poznatim dućanom u Bogovićevoj, u „Orfej“ koji je diskografsko dijete HRT-a. Nakon nekoliko godina poduzetnički duh Zdravka Josipovića vodi ga do osnivanja „Bestona“ te kao jedan od prvaka diskografije bude izabran u prvi Upravni odbor HDU u kojem obnaša dužnost tajnika te ugodnog domaćina HDU koji tada bez vlastitog prostora održava sjednice u  Bogišićevoj ulici u „Bestonu“ s kojim Zdravko, nakon nekog vremena, odlazi u mirovinu.

Hrvatska diskografska udruga – HDU IFPI Croatia osnovana je s ciljem i zadaćom zastupanja i promicanja interesa hrvatske diskografske industrije, odnosno glazbene djelatnosti uopće, unapređivanja i promicanja zakonodavne djelatnosti na području autorskih i srodnih prava, kao i na drugim pravnim područjima koja izravno ili neizravno utječu na djelatnost diskografa ili njihovu djelatnost reguliraju.

PRAVILNIK
O DODJELI NAGRADE
HRVATSKE DISKOGRAFSKE UDRUGE

HRVATSKA DISKOGRAFSKA UDRUGA

Kneza Borne 5
Zagreb 10000

+385 1 3668 194

hdu@hdu.hr