Osamnaest mjeseci od objave plana za streaming, IMPALA poziva na obnovu suradnje u glazbenoj industriji za rast tržišta, osvrće se na snagu ulaganja i pravednost u poslovanju.
Osamnaest mjeseci nakon što je IMPALA usvojila svoj dalekosežni plan od deset točaka za reformu streaminga, Europsko udruženje nezavisnih glazbenih izdavača poziva na obnovu suradnje u cijelom glazbenom sektoru kako bi se povećali prihodi, riješilo pitanje pravednosti na digitalnom tržištu i razvila jasna strategija o preuzimanju rizika. IMPALA također poziva Vlade da uvedu nove investicijske mjere za poticanje glazbene industrije diljem Europe.
Posljednji sastanak odbora IMPALA-e, koji se održao u Hamburgu tijekom festivala Reeperbahn, bio je prilika za udrugu da se osvrne na svoju aktualnu digitalnu strategiju.
Prvi prioritet ostaje rast digitalnih prihoda. Nedavna izvješća pokazuju da prihodi od snimljene glazbe još nisu dostigli pred-digitalnu razinu i da se vrijednost glazbe smanjuje zbog inflacije i realnog pada cijena pretplate na glazbene servise. Vrijednost glazbe treba ponovno procijeniti ako ozbiljno razmišljamo o rastu cijelog glazbenog ekosustava. To je i bila osnova IMPALA-ina plana za reformu streaminga.
IMPALA je također obnovila svoju predanost zatvaranju tzv. ‘value gap-a’ diljem Europe. Udruga poziva zemlje EU koje još nisu implementirale EU direktivu o autorskim pravima da to učine što prije. Zemlje koje nisu članice EU-a pozvane su slijediti primjer EU-a kako bi osigurale snažnu zaštitu autorskih prava.
Što se tiče pravednosti, IMPALA je ponovila svoj poziv svim izdavačkim kućama da izvođačima plaćaju pravedne suvremene digitalne naknade, što je također jedan od temeljnih stupova njezinog plana za streaming. IMPALA upozorava i protivi se svim pokušajima da se streaming pretvori u igru s nultim zbrojem, do čega bi se došlo preraspodjelom dijelova sve manjeg kolača od digitalnih prihoda, te zagovara održavanje zdravog i cvjetajućeg tržišta, njegovanog ulaganjima, stručnošću i pametnim investicijskim rizikom koji počiva na kvalitetnim podatcima i poznavanju industrije. S tim u vezi, odbor IMPALA-e potvrdio je svoje protivljenje zahtjevima koji pozivaju na takozvanu “pravednu naknadu” putem kolektivnih društava za naplatu izvođačkih prava. To bi nepovratno naštetilo ulagačkim kapacitetima izdavačkih kuća, naštetilo visoko rastućem sektoru samostalnih umjetnika, ostavilo bi prihode kreativaca u opasnosti zbog često netransparentnih prava odlučivanja i pravila o distribuciji kolektiranih prihoda unutar pojedinih društava. Isto tako, to bi imalo negativan utjecaj na raznolikost, što će biti detaljnije obrađeno u nadolazećem izvješću o IMPALA-inom o radu na temama pravednosti, raznolikosti i uključivosti. Rizik s ovim pristupom bio bi stvaranje “investicijskog jaza”, budući da bi prihodi time odlazili isključivo od strane onih koji investiraju u snimanje nove glazbe u poslu, uključujući, naravno, i od umjetnika koji sami izdaju glazbu, umjesto da se vraćaju u investicijski ciklus. Streaming je temeljni posao, a ne radio.
IMPALA također poziva industriju i vlade da se usredotoče na povećanje ulaganja. Čuli smo u zadnje vrijeme puno o digitalnom kolaču, ali gotovo ništa o investicijskom toku, izrazu koji IMPALA koristi za financijska sredstva koja se ulažu i znanja koja izdavači stavljaju na raspolaganje svojim izvođačima kako bi podržali i izgradili nove talente i nove projekte . Ističući Francusku kao najbolji primjer, IMPALA poziva sve druge zemlje da uspostave sustav poreznih olakšica, povoljnih kreditnih jamstava i drugih fiskalnih alata za poticanje ulaganja u sektor produciranja i objavljivanja nove glazbe i da time razviju strateški pristup koji će voditi ka rastu tržišta.
Izvršna predsjednica IMPALA-e Helen Smith komentirala je: “Moramo raditi zajedno kako bismo razvili digitalno tržište i osigurali da svi mogu imati koristi. To je naša odgovornost. Nakon dvogodišnje pandemije, cijeli se sektor sada suočava s krizom troškova života. Također trebamo vlade da odigraju svoju ulogu. Molimo zemlje članice koje tek trebaju implementirati direktivu o autorskim pravima da to učine brzo i drže se teksta kako bi se osigurala maksimalna usklađenost. Također pozivamo industriju i donositelje odluka da razmotre tok ulaganja i razviju ključnu strategiju koja nastoji povećati preuzimanje rizika u europskom glazbenom sektoru.”
Otkako je IMPALA usvojila svoj plan streaminga, obnovljeni su zahtjevi grupa izvođača, njihovih kolektivnih organizacija i kao i kolektivnih organizacija koje zastupaju autore, da se preispita raspodjela digitalnih prihoda. To uključuje zahtjeve koji bi vodili ka modelu raspodjele poput onoga koji se primjenjuje kod emitiranja glazbe na radijima, pri čemu bi izvođači i umjetnici time preko svojih lokalnih kolektivnih društava barem dijelom naplaćivali svoje prihode od streaminga (takozvana “pravična naknada”). Ovi zahtjevi nisu potkrijepljeni nikakvim brojkama o ulaganju ili riziku i s pravom su odbijeni u posljednjoj reviziji autorskih prava u EU.
IMPALA se tijekom ljeta izjasnila protiv toga jer vjerujemo da to šteti našim članovima, kao što je gore objašnjeno. Ukazujući na pregovore unutar same industrije poput onih u Francuskoj kao primjer koji treba slijediti, za razliku od općeg nametanja novih prava kao u Belgiji, IMPALA napominje da je došlo vrijeme za teške razgovore u kojima neovisni sektor ustaje i prokazuje takozvanu “pravednu naknadu” jer ona jednostavno nije pravedna. Članovi IMPALA-e aktivni su u cijelom glazbenom sektoru, od samostalnih umjetnika do izdavačkih kuća, do tvrtki koje se bave i publishingom i distribucijom glazbe.
Predsjednik IMPALA-e i potpredsjednik IMPALA-ine grupe za reformu streaminga Mark Kitcatt objašnjava: “Svoj posao vidimo kao stvaranje prostora oko naših umjetnika kako bi oni maksimizirali svoje prihode, kako bi mogli bez neprirodnih ograničenja ostvariti svoje kreativne snove i kako bi osigurali duge i zdrave karijere. U našem planu streaminga jasno je da diskografske kuće moraju biti primjer svima ostalima i platiti digitalnu naknadu svim izvođačima u skladu s trenutačnom najboljom praksom. Tražimo od etabliranih digitalnih servisa da budu otvoreni za nove ideje i načine promocije izvođača kako bi oni što lakše došli do svojih obožavatelja. Trebamo servise potaknuti da ponude više prilika obožavateljima da se povežu sa svojim omiljenim izvođačima i tako ih podrže i ulažu u njih. Streaming servisi koje poboljšavaju i diverzificiraju svoju ponudu obožavateljima glazbe i potiču lokalna tržišta, umjesto onih koji se natječu za besplatne kupce, preuzet će vodstvo na tržištu.“
Paul Pacifico, izvršni direktor AIM-a i supredsjedatelj IMPALA-ine grupe za reformu streaminga, izjavio je: “Nedavne studije koje je financirala vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrile su da umjetnici koji rade s izdavačkim kućama imaju bolje rezultate, i u apsolutnom i u relativnom smislu. Ova vrsta ulaganja je važna. Predujmovi i tantijemi znače da umjetnici mogu dobiti odgovarajuću podršku, posebno u streamingu. Dostupno je mnogo različitih vrsta ugovora i mnogi umjetnici žele imati izdavača iza sebe kako bi im omogućio ulaganje, sigurnost, stručnost, vidljivost i pregovaračku moć bez nepotrebnog gubitka novca u administrativnim naknadama kolektivnim društvima. Također postoji značajan dio tržišta koji čine samostalni glazbenici ujedno i vlastiti izdavači – koji je ujedno i najbrže rastući.“
Helen Smith iz IMPALA-e zaključila je: “Pravedna naknada oštetila bi oba modela i nametnula jedno rješenje u poslovanju koje se već diverzificiralo, dajući poduzetnicima u kulturi više mogućnosti nego ikad prije. Glavni ulagači u kreativnom procesu trebali bi biti u fokusu svih rasprava o naknadama. Jednakost nije uvijek pravedna, pogotovo ako želimo izbjeći investicijski jaz.
