~ Prijedlog Europskog parlamenta je korak u pravom smjeru. ~

Predstavljamo široku koaliciju organizacijā europskog kreativnog i kulturnog sektora, uključujući autore; knjiga, novinskih medija, glazbe, znanosti i tehničke izdavače: snimljenu glazbu, filmske i televizijske producente, distributere i fotoreporterske agencije.

Europa ima jedinstvenu priliku da pokaže globalno liderstvo na polju umjetne inteligencije.

S trijalogom o Zakonu o umjetnoj inteligenciji koji je u tijeku, Europska unija ima jedinstvenu priliku predvoditi svijet u uspostavljanju odgovornog okvira razvoja umjetne inteligencije. Time bi se potaknula inovacija i stvorile nove poslovne prilike, istovremeno osigurajući da se umjetna inteligencija razvija na način koji je odgovoran i održiv za europske kreatore. Kako bi se to ostvarilo, bitno je da sustavi umjetne inteligencije sadržaju i podacima pristupaju na zakonit način, što uključuje dobivanje prethodnih ovlaštenja za korištenje djela zaštićenim autorskim pravom i srodnim pravima, pri čemu sadržaj i izvori koji se koriste u sustavu moraju biti jasno identificirani.

Kulturni sektori su prihvatili potencijal umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija u svojim različitim formama nudi nove i inovativne načine potpore kulturnim sektorima, od sistema za pomoć kreativnom procesu do onih koji pomažu u optimiziranju angažmana potrošača, brzoj i preciznoj identifikaciji sadržaja, pomaganju u slaganju rasporeda, automatiziranju i poboljšanju učinkovitih sustava plaćanja i dr.

Napredak u razvoju umjetne inteligencije i učinkovita zaštita autorskih prava međusobno se ne isključuju. Naprotiv, procesi umjetne inteligencije koji ovise o “inputu” zaštićenih djela ili drugih predmeta izvlače svoju svrhu i vrijednost iz tih djela ili predmeta.

Sustavi umjetne inteligencije moraju biti u skladu s postojećim okvirima autorskog prava u Europskoj uniji.

Stoga, u svrhu zaštite sredstva za život europskih kreatora i nositelja prava odgovornih za njihove radove, nužno je da se svi sustavi umjetne inteligencije dostupni u Europskoj uniji pridržavaju postojećih okvira zakona Europske unije o autorskom pravu. Kako bi osigurali da njihov pristup bude u skladu sa zakonima, uključujući dobivanje odgovarajuće licence i dozvole od strane relevantnih nositelja prava te da su nositelji prava u mogućnosti da učinkovito provode svoja prava kada to nije slučaj, nužno je da programeri i svi oni koji razvijaju sustav umjetne inteligencije vode detaljnu evidenciju rada treće strane ili ostalih zaštićenih subjekata koji su korišteni, zajedno s osnovama na kojima im je pristupljeno i te informacije učine dostupnima nositeljima prava.

Nužno je precizno vođenje evidencije.

Obveza vođenja točne evidencije trebala bi se vratiti na početak razvoja u cilju osiguranja punog lanca korištenja. Nadalje, kako bi se izbjegao AI laundering (ispiranje umjetne inteligencije), mora se proširiti na sve sustave dostupne u Europskoj uniji ili koji objavljuju podatke koji se koriste u EU-u, bez obzira na jurisdikciju gdje se osposobljavanje ili testiranje može održati. Nevođenje detaljne evidencije trebalo bi dovesti do pretpostavke kako se ovi podaci koriste.

Prijedlog Europskog parlamenta je korak u pravom smjeru.

Vjerujemo kako je prijedlog Europskog parlamenta kojim se pružatelji usluga umjetne inteligencije obvezuju da registriraju podatke koji se koriste za razvoj umjetne inteligencije, uključujući materijal zaštićen zakonima o autorskom pravu, kao i da se ti podaci učine dostupnima na dovoljno detaljan način za nositelje prava za identificiranje i ostvarivanje njihovih prava, prvi korak u pravom smjeru.

Pozivamo europske institucije na potporu ovih odredbi i veselimo se radu s njima na stvaranju daljnjeg napretka kako bi osigurali, u svrhu zaštite rada europskih kreativaca i nositelja prava, da je Direktiva o umjetnoj inteligenciji prikladna.

POPIS POTPISNIKA

CEPI, Europska udruga audiovizualne produkcije, glas je nezavisne produkcije u Europi od 1990. godine. CEPI danas broji 19 nacionalnih udruga filmske i audiovizualne produkcije iz 17 europskih zemalja, kao i ostalih organizacija poput Paneuropske udruge animacije. Uloga CEPI-ja je predstaviti interese neovisnih producenata i njegovati snažni sektor neovisne filmske i televizijske produkcije.

CEPIC, centar fotografske industrije, udruga je koja okuplja 600 fotografskih agencija i fotoknjižnica iz 20 europskih zemalja, unutar i izvan Europske unije. Članstvo CEPIC-a uključuje velike i manje fotografske arhive, velike fotonovinske agencije, umjetničke galerije i muzeje te videokompanije.

EMMA, Europska udruga magazinskih medija, jedinstvena je i kompletna reprezentacija europskih magazinskih medija u kojima danas uživaju milijuni korisnika na različitim platformama, što putem printanog formata, što putem digitalnog servisa. EMMA predstavlja 15 tisuća izdavačkih kuća koji objavljuju 50 tisuća magazina diljem svijeta, bilo da se radi o fizičkom ili digitalnom izdanju.

ENPA, Europska udruga novinarskih izdavača je najveći predstavnik novinskih izdavača diljem Europe. ENPA je glas za 16 nacionalnih udruga iz 13 europskih zemalja i glavni sugovornik za institucije Europske unije i glavni pokretač razgovora o smjeru medija u Europskoj uniji.

EPC, Europsko vijeće izdavača, ujedinjuje predsjednike i glavne direktore najvažnijih europskih medijskih grupa, predstavljajući kompanije koje se bave novinskim izdavaštvom, magazinima, online izdavaštvom, dnevnicima, bazama podataka, knjigama i emitiranjem, komuniciranjem s europskim zakonodavcima o problemima koji utječu na slobodu izražavanja, raznolikosti medija, demokraciji, zdravlju i vidljivosti medija u Europskoj uniji.

FEP, Federacija europskih izdavača, predstavlja 29 nacionalnih udruga izdavača knjiga i naučnih časopisa Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.

GESAC, europsku udrugu autorskih društava, čini 32 društva autora diljem Europske unije, Norveške, Islanda i Švicarske. Kao takva, predstavlja preko milijun kreatora i nositelja prava u područjima mjuzikla, audiovizialnih, vizualnih, književnih i dramskih djela.

ICMP je svjetsko trgovinsko udruženje za industriju glazbenih publishera. ICMO predstavlja oko 90% svjetske komercijalno objavljene glazbe. Članstvo se sastoji od 76 različitih nacionalnih udruženja sa šest kontinenata, kao i Majora i nezavisnih glazbenih izdavača.

IFPI, Svjetska diskografska federacija, glas je industrije snimljene glazbe diljem svijeta. IFPI i njezina mreža nacionalnih grupa predstavlja interese od preko osam tisuća članova diljem svijeta.

IMPALA je Europsko udruženje nezavisnih glazbenih izdavača, predstavljajući preko pet tisuća neovisnih diskografa. Misija Impale je da razvija nezavisne izdavače, vrati vrijednost umjetnicima, promovira kulturnu raznolikost i poduzetništvo te da radi na modernizaciji glazbenog sektora u cjelini.

IMPF predstavlja neovisne glazbene izdavače na međunarodnoj razini. Radi se o tijelu globalnog tržišta i zaštite koji pomaže stimulirati povoljnije poslovno i poduzetničko okruženje za umjetničku, kulturnu i komercijalnu raznolikost za nezavisne glazbene izdavače diljem svijeta i skladatelje i autore koje predstavljaju.

STM je vodeća udruga globalnog tržišta za akademske i profesionalne izdavače. Njezino članstvo uključuje preko 140 organizacija diljem svijeta i uključuje akademske i profesionalne izdavače, učena društva, sveučilišni tisak, start upove i etabliranih igrača.