IMPALA, europska krovna udruga nezavisnih izdavača, objavljuje plan u 10 točaka koji je usmjeren ka reformi streaminga. Glazbene servise smatraju partnerima i IMPALA-in cilj je učiniti streaming pravednijim, te osigurati dinamičnu, vjerodostojnu i odgovornu budućnost za one koji glazbu stvaraju i njihove fanove.

Na samom početku apeliraju da se ukinu tzv. safe harbour posebne privilegije koje uništavaju tržište. Izbjegavanje novih rupa u zakonu je prioritet u trenutku kada se na nacionalnoj razini implementira EU direktiva za zaštitu autoskih prava. Apeliraju na države članice da “čuvaju svoje kreativce – ne plaho, nego žestoko.”

Također, obraćaju se i izdavačima. Njihov plan odbija uvođenje tzv. licencirane ‘pravične naknade’ kojom bi izvođači kolektivno pregovarali direktno sa servisima o paralelnoj naknadi. Umjesto toga, traže od izdavača da isplaćuju umjetnicima pravednu suvremenu naknadu za prava koja ostvaruju prodajom i distribucijom glazbe putem digitalnih servisa. Također, u sklopu njihovog plana predlažu da streaming platforme uvedu pretragu glazbe putem izdavača kako bi servisi bili još dinamičniji.

Razlika u naknadama koje plaćaju pojedini streaming servisi je jedna od IMPALA-inih glavnih tema. Imaju nekoliko prijedloga za unapređenje načina kako se prihod sa streaming platformi generira i dijeli. Protive se smanjivanju isplaćenih naknada od strane servisa u zamjenu za uvrštenje u prioritetne playliste ili kao dodatnu naknadu za privilegirani tretmanima u algoritmima, jer to je ‘payola‘ odnosno podmićivanje. IMPALA također traži od servisa da se odrede prema tzv. ad-blockiranju i raznim manipulacijama streaminga jer to umanjuje stvarnu vrijednost iz sustava.

Mark Kitcatt, suvlasnik i direktor Everlasting Popstock labela, te prvi čovjek IMALA-ine radne grupe za streaming, unutar koje je nastao ovaj plan, uz njegovu objavu kaže: “Razgovarali smo s članovima kako bi saznali što sve streaming može pružiti, te kako bismo to mogli postići. Imamo niz ideja kako povećati zaradu i mogućnosti onima koji glazbu stvaraju i kako isporučiti još veću vrijednost fanovima. ‘Safe harbour’ eksperiment je propao u svakom pogledu i treba ga zauvijek ukloniti. Izdavači moraju plaćati suvremene digitalne naknade izvođačima. Tek tada možemo slušatelje i umjetnike staviti u središte plana za ostvarivanje punog potencijala streaming servisa za ovu industriju.”

Helen Smith, izvršna direktorica IMPALA-e, dodaje: “Treba promijeniti sadašnje status quo stanje streaminga. Naš zaključak sve govori. Zajednica nezavisnih glazbenika je uz izvođače, spremna je pomoći izgraditi bolje modele za kreatore, korisnike, servise i cijelo okruženje u cilju što kvalitetnijeg iskorištavanja sustava streaminga.  Naši prijedlozi također su korisni i zemljama Europske Unije koje su u procesu implementacije Direktive za zaštitu autorskih prava. Na primjer, izuzimanje kratkih videa iz sustava zaštite bio bi velik korak unatrag. Nadamo se da Njemačka i druge države prate što predlažemo.”

Paul Pacifico, izvršni direktor AIM-a, zaključio je: “Ključno je istražiti inivativna rješenja za streaming. Također je vrijeme da se odmaknemo od mehanike starog svijeta, kao što je npr. licenciranje putem pravične naknade i prebacimo na modele koji će unaprijediti budućnost streaminga. Ovaj dokument će biti od pomoći da se uvedu konkretni alati koji mogu učiniti razliku i doprinijeti da se uspostavi raznolikiji i zdraviji glazbeni ekosustav. ”

IMPALA-in prijedlog za reformu streaminga stiže u kritičnom trenutku za glazbeni sektor, koji će biti jedan od onih koji će među posljednjima koji će izaći iz COVID-19 krize.

Na ovom linku možete pročitati izvornu verziju cijelog IMPALA-inog dokumenta o streamingu:

It’s Time to Challenge the Flow.

IMPALA-INIH 10 točaka za reformu streaminga: 

 1. Učinkovito ukloniti tzv. safe harbour privilegije, bez otvaranja novih rupa u zakonu.

2. Umjetnicima-izvođačima isplaćivati pravedne suvremene digitalne naknade za prava koja ostvaruju prodajom i distribucijom glazbe putem digitalnih servisa.

3. Reformirati način raspodjele prihoda od streaminga. Različiti servisi možda će uvažiti neke ili sve prijedloge:

a) Diferencijacija naknada:   

  • Pro Rata Temporis model – Kako bi se ispravila neravnoteža kod vrednovanja glazbe dužeg trajanja, npr. postojanje stope za obračun za slušanje prvih 30 sekundi do 5 minuta pjesme.
  • Zatim ponovni obračun i naplata po petominutnim intervalima do zaključno trajanja od 15 minuta i 30 sekundi pjesme.
  • Active Engagement model (model aktivnog uključivanja) – poticanje umjetnika da nagrađuju aktivne slušatelje uključivanjem dodatne vrijednosti snimkama koje su slušatelji našli tražeći ih direktno po imenu izvođača, pjesme ili albuma; ili su spremili, označili pjesmu ili album kao omiljene ili su primjerice unaprijed naručili album ili snimku.
  • Artist Growth model (model rasta umjetnika-izvođača) – omogućavanje sistema kojim bi izvođači brže stizali do ostvarivanja prihoda koji bi im osigurao održivost, te bi se time podrška dala još široj raznolikosti novih talenata. Najviši rang streamova bi u ovom modelu uprihodio malo manje, a niži rangovi nešto više, čime bi se pomoglo bržem stvaranju novih talenata unutar pojedinih stilskih niša.
  • User Choice model (model izbora korisnika) – Omogućiti nositeljima prava razvijanje prostora na samim servisima kojima bi ostvarili nove prihode kroz direktan odnos sa korisnicima, npr. nudeći pristup dodatnim snimkama i snimkama bolje audio kvalitete, nekim dodacima i sl. …

b) Ukidanje praga za početak ostvarivanja prihoda: 

4. Isključiti svaki oblik smanjenja isplate naknada od streaminga u zamjenu za uvećanje streamova na playlistama i sl., privilegiranih tretmana u algoritmima ili drugih pogodnosti koje uključuju bilo kakve oblike podmićivanja.

5. Dogovoriti i omogućiti mehanizme povećanja prihoda na tržištima gdje servisi nisu u stanju uključiti dovoljan broj korisnika u plaćene modele korištenja servisa.

6. Više nadzora  glazbenih servisa nad nelegalnim  aktivnostima koje umanjuju vrijednost kreatorima, uključujući streaming manipulacije, ad-blocking i korištenje softwera koji omogućuju ilegalni download streamane glazbe.

7. Omogućiti pretragu glazbe po izdavaču/ izvođaču/ producentu/ skladatelju/ glazbeniku/ autoru.

8. Podići vidljivost lokalnih kataloga i jezika boljim profiliranjem na playlistama i drugim sadržajima, kao i uvrštavanjem naziva pjesme na više različitih jezika umjesto samo na jednom, te odvajanje sredstava za mehanizme kojima bi se financirala ulaganje u nove ‘lokalne’ snimke.

9. Suradnja s raznim izdavačima na raznim tržištima (npr. kroz Merlin za nezavisne izdavače) kako bi se osiguralo da algoritmi ne utječu  negativno na raznolikost, lokalni repertoar i mogućnosti korisnika za otkrivanje novih izvođača.

10. Rad sa glazbenim izdavačkim sektorom s ciljem smanjenja  ‘carbon footprinta‘ (ukupne emisije stakleničkih plinova) od digitalne glazbe.

Nezavisna glazbena zajednica stoji je uz umjetnike, kreativce, i spremna je pomoći u izgradnji boljih modela za one koji stvaraju glazbu, korisnike streaming servisa, i za same servise, kao i naše okruženje, s ciljem stvaranja mogućnosti za iskorištavanje svih potencijala streaming servisa.