Danas su na pravno-glazbenom forumu održanom u Osijeku okupljeni izvođači postavljali brojna pitanja koja se nakon donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima odnose na njihova prava, s obzirom na to da Zakonom nije jasno definirano kako će novi model koji hrvatski Zakon nameće, a ne postoji nigdje u svijetu, funkcionirati u praksi.
Naime, u glazbenoj industriji postoji ozbiljna zabrinutost radi neizvjesnosti koju su prouzročile nedorečene odredbe Zakona kao i odredba o retroaktivnosti zbog koje se dovodi u pitanje ne samo opstojnost ugovora zaključenih između izvođača i diskografa za nove nego i za sve stare, ikad snimljene snimke, a vezano uz koje su Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF na Ustavnom sudu još 2022. godine pokrenule postupak za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi novog Zakona s Ustavom Republike Hrvatske. Postavlja se pitanje hoće li retroaktivnost ugušiti hrvatsku glazbenu industriju?
O problematičnim odredbama Zakona svoje mišljenje dali su istaknuti pravni stručnjaci: dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, bivša saborska zastupnica i odvjetnica, dr. sc. Sandra Marković, odvjetnica iz odvjetničkog ureda Marković, Grbavac i Gliha i stručnjakinja za ustavno pravo, Valentina Šokec, odvjetnica iz odvjetničkog ureda Korper i partneri i stručnjakinja za autorsko pravo, dr. sc. Dino Gliha, odvjetnik iz odvjetničkog ureda Marković, Grbavac i Gliha te Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a i voditeljica ureda Hrvatske diskografske udruge.
„Sloboda ugovaranja između dviju osoba je fundamentalna za svako demokratsko društvo i svaku državu u Europskoj uniji. Pojedinim odredbama novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ugrožava se pravna sigurnost te oduzimaju stečena prava. Znači li to da ćemo za 5 ili 10 godina imati novi Zakon po kojem će se opet svi ugovori koji se sada zaključuju morati ponovno ispregovarati?“ ističe Maja Vidmar Klarić.
Njezinoj izjavi priklonio se i Šima Jovanovac, koji je istaknuo da „je u vremenima kada se na dnevnoj bazi pojavi preko 120 000 novih snimaka na digitalnim glazbenim servisima važno osigurati stabilnost i održivost poslovnog modela u digitalnom okruženju. Izvođači, autori i diskografi su naslonjeni jedni na druge i njihova uspješnost je zavisna o uspješnosti svih koji stvaraju i djelo plasiraju na ciljano tržište, te bi trebali moći slobodno regulirati svoje odnose i suradnju. Kvalitetni ugovori zajedničko su zadovoljstvo i poticaj u radu. Stoga podržavam današnji skup i zahvalan sam Hrvatskoj diskografskoj udruzi na trudu i pojašnjenjima koja život znače meni i mojim dragim kolegama.“
Održani forum pokazao je da su najveći gubitnici novog Zakona upravo hrvatski izvođači koji su novim pravilima pravno i faktično stavljeni u nepovoljniji položaj nego li je to bilo ranije predviđeno zakonom. Umjesto bolje zaštite izvođača i kreativaca u digitalnom dobu za izvođače i diskografe ostavljena su brojna pitanja prvenstveno zbog ograničavanja njihove slobode izbora, reguliranja međusobnih odnosa te nametanja i uvođenja u taj odnos izvođačke organizacije za kolektivno ostvarivanja prava – HUZIP, koja ni na koji način nije sudjelovala u stvaranju snimaka.
Dodatan problem u praksi stvara punomoć kojom HUZIP navodi vlastite članove da prenose prava na tu organizaciju, znajući da se radi o pravima za korištenje snimaka na internetu kojima izvođači slobodno raspolažu, što nije pravno ispravno, a niti u skladu s preporukama Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
S obzirom na sve probleme koji se već sada javljaju u praksi, svakako bi bilo ne samo poželjno nego i nužno da Ustavni sud hitno donese odluku o ustavnosti pojedinih odredbi novog Zakona.
Fotografije: Gojko Mitić
