Regulator tržišnog natjecanja Ujedinjenog Kraljevstva – CMA (Competition and Market Authority) – izvijestio je kako dominacija glavnih diskografskih kuća (major record companies) u poslovanju sa streaming servisima ne ograničava izvođače na tržištu, objavila je IFPI (Svjetska diskografska federacija), a prenio Billboard. Ističe se kako je tržišno poslovanje izbalansirano i da povoljno utječe na potrošače.
Privremeni izvještaj Uprave za tržišno natjecanje i tržište (CMA) na 97 stranica opisuje britanskom glazbeno poslovanje i pokazuje da je streaming omogućio većem broju izvođača da pronađu publiku, ali da je tržište i dalje izazovno za mnoge umjetnike jer samo mala manjina može ostvariti značajne prihode. Izvještaj je nastao nakon što je CMA u listopadu prošle godine objavila da će provesti ‘tržišnu studiju’ o glazbenom streamingu.
Studija je, podsjeća IFPI, potaknuta istraživanjem Odjela za kulturu, medije i sport (DCMS) Ujedinjenog Kraljevstva o ekonomiji streaminga. Radi se o preliminarnom ispitivanju načina funkcioniranja tržišta i promatranja funkcionira li to određeno tržište na dobar način.
Do zabrinutosti britanske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja moglo bi doći, podvlači se, tek ukoliko bi najveći diskografi i streaming servisi počeli ostvarivati značajnu prekomjernu dobit (extra profit) ili ukoliko bi buduće akvizicije i spajanja kompanija doveli do smanjenja konkurencije.
Što to znači?
Privremeni izvještaj britanskog regulatora pokazao je da je sustav glazbenog poslovanja na platformama za glazbeni streaming postavljen ispravno – da omogući napredak poslovanja i samim time sudionicima glazbenog eko-sustava donese bolje uvjete na svim razinama: diskografima za daljnje investicije i poslovni razvoj, autorima i izvođačima da u tom razvoju dobivaju povoljnije uvjete za razvoj vlastitih kreacija (stvaranje i izvođenje glazbe), a ljubiteljima glazbe da na najprihvatljiviji način uživaju u glazbi. Da im ona bude dostupna bilo gdje i bilo kada – jednim klikom.
‘Streaming je transformirao glazbu’, naglasila je izvršna direktorica agencije CMA Sarah Cardell i dodala: ‘Tehnologija otvara vrata mnogim novim izvođačima kako bi pronašli publiku, a ljubitelji glazbe mogu pristupiti širokom spektru glazbe, stare i nove, po cijenama koje su u realnoj vrijednosti poprilično pale.’ Sarah Cardell dodala je kako je mnogim umjetnicima ‘jednako teško kao što je uvijek bilo’ no da ‘mnogi smatraju kako dogovori oko isplata nisu fer’ no istaknula je kako takvi ishodi za izvođače ‘nisu potaknuti problemima u vezi s konkurencijom’ ili ‘pretjeranim profitom’.
Drugim riječima, izvođači se suočavaju s problemima s kakvima se suočavali i u prijašnjim razdobljima razvoja glazbene industrije – u vrijeme primarne prodaje fizičkih izdanja ili na početku razvoja digitalnog uživanja u glazbi. Uvijek je, naime, postojao manji broj izvođača koji bi – zahvaljujući širem prepoznavanju – postali zvijezde ili super zvijezde ili bi mogli udobno živjeti od svoje kreacije (ovisno o očekivanjima i životnim nazorima, pa i željama). S druge strane, veći dio umjetnika jednostavno, iz različitih razloga, nije došao do tog statusa, a njihova izdanja prodavala su se malo, manje ili zanemarivo pa od toga ne bi imali prihode.
Ljubitelji glazbe ili potrošači, s druge strane, u ovoj situaciji su u nemjerljivo boljem položaju no ikada ranije, jer do glazbe – kakve god požele – dolaze jednostavno i u njoj su u prilici uživati ‘s manje stresa’. Primjerice, ne moraju biti zabrinuti hoće li njihov lokalni dućan imati dovoljno albuma za njih, kada će radio emitirati pjesme koje im se sviđaju ili hoće li imati dovoljno novaca da kupe sve ono u čemu bi uživali. Devedeset milijuna pjesama na jednom mjestu je više od dvadesetak ploča mjesečno koje bi, prosječno, mogli kupiti i uvrstiti u svoju kućnu kolekciju.
U svemu ovome postoji tek jedan ograničavajući faktor, a on se zove – vrijeme.
U dobu kada nam napredak tehnologije omogućuje jednostavniji pristup velikom broju pjesama, nemoguće ih je konzumirati. Zašto? Jer broj sadržaja koji nam se nudi višestruko nadmašuju naše živote (doslovno) i naše životne navike ili potrebe (na dnevnoj razini). I zato će publika – prosječna ili zahtjevnija – odabirati samo ono što će prepoznati. A za što bolje rezultate prepoznavanja umjetnika i njihovih radova važni su diskografi. Timovi ljudi u glazbenim kompanijama koji na tome danonoćno rade.
Ekonomija glazbenog streaminga omogućila je ono što će Billboard nazvati ‘music business booming’. Britanski javni regulator to će prisnažiti brojkama. Tržište snimljene glazbe u Velikoj Britaniji je lani doseglo vrijednost od 1.1 milijarde funti, a 80 posto snimljene glazbe slušalo se putem streaming servisa. U brojkama to znači kako se, tijekom 2021. godine, kako je publika Ujedinjenog Kraljevstva odslušala preko 138 milijardi streamanih pjesama. Istovremeno je cijena mjesečne pretplate godinama jednaka pa je, s vremenom, njezina realna vrijednost u padu. Jer, 10 funti danas i isti iznos prije jednog desetljeća nemaju istu vrijednost.
Ovdje vrijedi primijetiti i kako je, zahvaljujući streamingu, jednostavnije no ikada doći do starije glazbe (diskografski: glazba iz kataloga) pa je tako promatranje agencije CMA pokazalo kako je 86 posto ukupnog slušanja glazbe odnosilo na albume i pjesme starije od godinu dana.
Jednako tako, ističe se kako je digitalizacija omogućila jednostavnije snimanje i dijeljenje glazbe pa se broj izvođača u šest godina udvostručio – 2014. ih je bilo 200 tisuća, a 2020. godine čak 400 tisuća. I svi oni, dakako, ciljaju na isti broj ljudi u istom vremenu. Jer, dan je i prije osam godina trajao 24 sata. Na taj način, samo mali broj izvođača može računati na veći prihod – CMA govori kako je za prihod od 12 tisuća funti godišnje potrebno imati mjesečni prosjek od milijun streamanja vlastitih radova – dok glavna većina jednostavno nije u mogućnosti doseći te brojke. I s time nemaju veze diskografske kuće i streaming servisi – odnosno načini njihova poslovanja – već se radi o prirodnom poretku stvari.
‘Pozdravljamo preliminarne nalaze CMA, koji su zaključili da je tržište streaminga konkurentno, da pruža umjetnicima više načina za objavljivanje svoje glazbe, a obožavateljima više izbora i vrijednosti negoli ikada ranije’, stoji u objavi za medije britanske diskografske asocijacije BPI, ‘mi i naši brojni i različiti članovi diskografskih kuća fokusirani smo na ulaganje u britanske izvođače, izgradnju njihovih globalnih baza obožavatelja i održavanje kontinuiranog uspjeha britanske glazbe. Nastavit ćemo surađivati s CMA-om i vladom kako bismo osigurali da tržište streamane glazbe funkcionira u korist izvođača, autora, diskografskih kuća i obožavatelja.’
Preliminarni izvještaj koji je sastavila CMA bavi se i mogućem postojanju ‘vrijednosnog jaza’ koji postoji u slučaju isplate prava od slušanja glazbe na platformi YouTube u odnosu na druge streaming servise. Ono što je vrijedno za naglasiti jest da bi se, u slučaju dokazivanja da korištenje glazbe na YouTubeu donosi prosječno manje prihoda od istog korištenja na drugim platformama, takvo što imalo značajan utjecaj na ukupne prihode Ujedinjenog Kraljevstva od snimljene glazbe. Drugim riječima, dio nacionalnog BDP-a koji osigurava glazbena industrija bio bi manji.
Britanski i svjetski glazbeni i mainstream mediji podsjećaju kako je do istraživanja načina poslovanja u ekonomiji streaminga došlo nakon prošlogodišnje akcije Broken Record u kojoj je dio britanskih izvođača tražio promjenu načina na koji se obračunavaju prava od slušanja glazbe na platformama za glazbeni streming i sugestije da se radi o nepravednom načinu poslovanja koji šteti glazbenoj zajednici. Ovakav izvještaj britanskog javnog regulatora je, govore komentari analitičara, potvrdio je ispravnost načina poslovanja no sama akcija Broken Record potaknula je promjene u transparentnosti poslovanja na području glazbenog streaminga.
Fotografije: Ross Sneddon, Malte Helmhold, lyuza Mingazova, Matt Botsford, Sam Moghadam Khamseh / Unsplash