Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2), Zlatkom Turkaljem Turkijem, donosi novi intervju u nizu u sklopu atraktivnog glazbenog projekta Diskografska spajalica. Velika nam je čast predstaviti hrvatskog pjevača, skladatelja i diplomata – Đanija Maršana!

Zlatko Turkalj Turki i Đani Maršan

2019. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru obilježili ste 50 godina glazbene karijere. To je bila glazbena večer u kojoj ste nastupili uz orkestar profesora Vladimira Babina i gudački ansambl Veljak iz Rijeke. Zašto je vaša glazbena obljetnica bila proslavljena samo jednim koncertom u Zadru?

Đani: Samo jedan koncert iz jednostavnog razloga jer si nisam mogao priuštiti sponzoriranje orkestra i cijele organizacije. Tako da sam uz svoje prijatelje uz dvije klape i dragu zadarsku publiku proslavio pedeset godina karijere.

Planirate li održati još nekoliko slavljeničkih koncerata, za svoju publiku u kontinentalnom djelu Hrvatske? Recimo vaša glazba, vaš bogati repertoar bilo bi lijepo uz orkestar čuti i u dvorani Vatroslava Lisinskog.

Đani: Znate ja sam za mnoge dosta čudan slučaj, ali ne u negativnom smislu. Naime, nikada nisam imao menadžera i to smatram da je moja krivnja. Tako da me nema puno u medijima, nema mojih intervjua i spotova i vjerojatno je to izravna posljedica takvog mojeg stanja i statusa na sceni. Zovu mene i iz unutrašnjosti Hrvatske i nadam se da ću ipak imati prilike nakon 130 snimljenih autorskih pjesama i više od 100 drugih autora održati još nekoliko koncerata. Smatram da bih imao što predstaviti publici u glazbenom smislu, a želja mi je nastupati u dvoranama i kazalištima. Nikada mi nije uspjelo održati koncert u Lisinskom, ali valjda će i taj trenutak doći jer se još kao kantautor osjećam zdravo i u dobroj sam vokalnoj kondiciji. Od nastupa u Lisinskom nisam odustao, to nije jednostavno organizirati. Moram dati sve od sebe da najbolje otpjevam pjesme, a u organizaciju za taj koncert moraju se uključiti menadžeri, diskografska kuća itd.

Godine 1969. objavili ste singl ploču „Sjeti se”. Za tu pjesmu napisali ste stihove, a na mjestu gdje bi trebalo biti ime i prezime autora glazbe nalaze se tri iksa (xxx)? Dosta neobičan slučaj.

Đani: (smijeh) Dobro ste informirani, a na to sam gotovo i ja zaboravio. Priča je zanimljiva. Ja sam jednom čuo Toma Jonesa i znam da je refren bio Baby my baby. Ništa drugo nisam zapamtio osim tog dijela, refrena. Što sam poslije snimio kao Sjeti se, sjeti. Nikada poslije nisam čuo tu pjesmu. Tražio sam tko je skladatelj pjesme i nigdje nisam mogao pronaći taj podatak.

Zato se nište željeli potpisati kao autor glazbe. No, mnogi bi to napravili.

Đani: (smijeh) A ne. Ne pada mi na pamet. Moj glazbeni svjetonazor je drukčiji i važno mi je da uvijek mogu svakome pogledati u oči. Zato sam ovo i napravio.

Singl ploču „Sjeti se” snimili ste sa zabavnim orkestrom kojim je dirigirao Stjepan Mihaljinec. Nakon toga ste objavili uspješne pjesme „Kad ljubav postane poezija”, „Još nije svršeno sve”, „Ne plači, Marija” itd. Zanimljivo je da ste 1971. snimili pjesmu „Ja te volim” koju su za vas napisali Stjepan Mihaljinec i Drago Britvić. Puno godina poslije 1994. ponovno ste snimili pjesmu „Ja te volim”, ali ovaj put ste vi napisali glazbu i stihove. To je jedna od vaših najljepših pjesama, ali isto tako i jedna od najljepših koja je izvedena da Dori.

Đani: To je za mene bila važna i prijelomna godina. Tada sam nedvojbeno bio zakinut za osvajanje prvog mjesta. Neka to ide na dušu onih ljudi koju su to napravili. Nakon toga sam zamalo donio odluku da više neću pjevati. U isto vrijeme dobio sam i ponudu da se uključim u diplomaciju. Puno sam o tome razmišljao, čak sam u prvi tren i odlučno odbio takvu mogućnost i to baš zbog glazbe. Nisam odmah odgovorio, međutim kad se to dogodilo na Dori, pomislio sam, idem se ipak okušati u diplomaciji kad ima puno zamki u glazbenom svijetu, a ja tome nisam bio dorastao. Nikada mi nije bilo žao zbog te odluke i deset godina sam bio u diplomaciji.

Danas o tom događaju iz 1994. godine govorite dosta smireno, ali sjećam se da ste nakon proglašenja pobjednika Dore bili jako ljutiti i glasni.

Đani: Ako od dvanaest gradova, od deset dobijete maksimalan broj bodova, po dvanaest, a od posljednja dva grada njihova žirija ni jedan, ne treba tu baš previše biti pametan. Da sam dobio samo jedan bod od tih dvaju TV centara, bio bih prvi. Na konferenciji za novinare rekao sam da mom dragom kolegi želim sve najbolje i da ovu situaciju ne dovodom u pitanje s njim kao interpretatorom, ali organizatorima hvala lijepa na takvom ponašanju. Rekao sam nešto u tom smislu. Bio sam jako ogorčen i to je bio trenutak kada sam mislio da više neću ići na festivale.

Jeste li razmišljali o glazbenoj karijeri u Italiji ili Njemačkoj? Naime, manje je poznato da ste 1973. godine za Amiga records, na albumu Unta Zutliha zone, s Ivicom Šerfezijem snimili šest pjesama na njemačkom jeziku. To su bile pjesme koje su skladali Mihaljinec i Novković: „Za tvoju ljubav sve bih dao”, „Tužno srce moje”, „Čemu da živim”, „Proplakat će zora” itd.

Đani: Točno. Ta je ideja došla od mojeg prijatelja Nikice Kalogjere. On je predložio da snimim pjesme koje ste nabrojili, a to su većinom bile koje je u Hrvatskoj snimio Mišo Kovač. Ja sam pristao i na moje veliko iznenađenje album je postigao sjajan rezultat. Prodan je u 500.000 primjeraka u DDR-u i stalno sam 12 godina odlazio u Njemačku iz koje nosim najdraže glazbene, profesionalne i privatne uspomene. Nakon tog albuma snimio sam više od 50 pjesama njemačkih autora za njihove radijske programe. Osvojio sam 1974. prvu nagradu na festivalu u Dresdenu, nakon toga prvu nagradu žirija u Rostocku. Imao sam puno televizijskih nastupa i koncerata, a bio sam u Berlinu i gost na koncertu Gilberta Becauda.

Đani Maršan, Prozor prema zalazu, iz emisije Evergreen emitirane na CMC televiziji

1974. godine za Jugoton ste objavili album Mojim prijateljima. Tu nastavljate suradnju s Novkovićem i Kalogjerom, ali na albumu se pojavljujte kao autor stihova za pjesme. Tako prolazi život moj, autor glazbe za pjesmu Ništa ti ne može vrijeme i kao autor pjesme Selo moje. Na Splitskom festivalu 1974. godine izveli ste pjesmu „Bakalar” zajedno s grupom, 1978. „Dico moja”, a 1979. pjesmu „Umrli su kapitani”. To je bilo vrijeme kada je hrvatska zabavna i pop-scena imala jake pjevačke i autorske predstavnike. 1984. snimili ste talijanski album Vagabondo, a onda zanimljiv album „Čovik s mora” i to zajedno s klapom Šibenik. Na jednom od vaših najboljih albuma „Prijatelju moj” nalaze se pjesme za sva vremena: „Kućo moja”, „Djevojka s Juga”, „Adio” i „Zadar je u mom srcu”. Da ništa od svega nabrojenog niste snimili, 1991. snimili ste pjesmu koja je mnogima značila puno. Riječ je o jednoj od najljepših naših domoljubnih pjesma „Bože, čuvaj Hrvatsku”. Stihove za tu pjesmu napisao je Drago Britvić.

Đani: Imao sam melodiju i imao sam naslov pjesme. Onda sam nazvao Dragu s kojim sam inače surađivao. Sjećam se, došao sam u Šubićevu ulicu u Zagrebu gdje je tada bio radio Zagreb, na drugom katu. Dok sam se penjao stubama, pjevušio sam tu svoju melodiju i kako sam ušao u ured Drage Britvića, on me je čuo i rekao je to se mora zvati „Bože, čuvaj Hrvatsku”. On je napisao sve, sve je bilo njegovo. To su bili neki posebni trenuci, kada su se i svemirske sile uključile. Kad sam pročitao njegov cijeli tekst, suze su mi bile u očima, ali vidio sam i suze u očima Drage Britvića.

Vođeni idejom spajanja glazbenog svijeta pod jedan nazivnik, Hrvatska diskografska udruga je odlučila publici približiti riječi onih bez kojih taj svijet ne bi bio moguć – glazbenicama i glazbenicima.

Cilj ovog projekta je putem zanimljivih i sadržajnih intervjua predstaviti najbolje doajene te najnovije talentirane izvođače i izvođačice. Intervjui se objavljuju dva puta mjesečno, pod perom Zlatka Turkalja Turkija, koji će svojim dugogodišnjim iskustvom čitateljima predstaviti ono najbolje od glazbe.

Pratite naše društvene profile na Facebooku i Instagramu te službenu web-stranicu jer vas čeka pregršt kvalitetnog i atraktivnog glazbenog sadržaja!

Fotografije: Zlatko Turkalj Turki