“RADIO JE MEDIJ BROJ JEDAN TE JE I DALJE VAŽAN ZA PROMOCIJU GLAZBE”

Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2), Zlatkom Turkaljem Turkijem, donosi još jedan intervju u nizu u sklopu glazbenog projekta Diskografska spajalica. Posebna nam je čast biti u društvu direktora diskografske kuće Dallas Records, predsjednika Upravnog odbora Europskog udruženja nezavisnih glazbenih izdavača (IMPALA), predsjednika regionalne organizacije nezavisnih glazbenih izdavača (RUNDA) i člana Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge Darija Draštate!

Na fotografiji: Dario Draštata
Fotografija: Bojan Zibar

Dario, čestitke na nominaciji za najutjecajnijeg menadžera u glazbenoj industriji (The International Power Player’s Choice Awards).  To je izbor magazina Billboard odnosno članova glazbene industrije iz cijelog svijeta. Njihovom odlukom bira se najbolji izvršni direktor, koji je imao najveći utjecaj na poslovanje. Kako komentiraš prošlu glazbenu godinu i koje su tvoje glazbene aktivnosti utjecale na tu hvalevrijednu nominaciju?

Biti nominiran za takvu nagradu, koju dodjeljuje globalno najutjecajniji svjetski glazbeni magazin, svakako je velika čast i priznanje i, iskreno, za mene potpuno neočekivano. Sigurno je da ta nominacija ima veze s dužnosti koju od prošle godine obnašam u IMPALA-i, krovnoj europskoj udruzi neovisnih izdavača, te s članstvom u upravnom odboru krovne svjetske udruge neovisnoga glazbenog sektora WIN-a, a što je rezultat višegodišnjeg rada u našoj regionalnoj udruzi neovisnih diskografa – RUNDA-i i mojeg angažmana u našoj nacionalnoj udruzi HDU-u. To je prvi put da je netko, ne samo iz Hrvatske ili regije, nego i iz ovog dijela Europe, došao do tih položaja, što je priznanje za domaću diskografiju, ali i potvrda kvalitetnog rada RUNDA-e, koja je od svojeg osnutka jedna od najaktivnijih članica IMPALA-e i WIN-a. Ovime su nam se otvorile mnogobrojne mogućnosti i sada je na nama da to što bolje iskoristimo. Možda je i najvažnije reći da sada možemo ne samo pratiti sve procese koji se događaju u glazbenoj industriji nego i utjecati na neke od njih, što smatram i najvećom prednosti ovog položaja.

Što danas znači biti utjecajan diskograf, menadžer, utjecajan čovjek u glazbenoj industriji? Kako se konkretno mjeri taj utjecaj?

Teško mi je reći što znači biti utjecajan, ali mislim da možda to i nije najvažnije. Ono što smatram bitnim, kao i većina mojih kolega koji rade u udrugama, jest da mi koji smo već nekoliko desetljeća u ovom poslu moramo svoje znanje, iskustvo i položaje iskoristiti kako bismo osigurali članovima naše zajednice bolje uvjete za rad, jačali tržište, poslovanje, kvalitetnu poslovnu praksu, kako bismo reagirali na negativne trendove u glazbenoj industriji, tržišne anomalije poput koncentracije prevelike moći u rukama pojedinih igrača na tržištu, a poticali i kreirali pozitivne, kako bismo educirali mlađe kolege i omogućili im da uče od najboljih u ovom poslu te, naposljetku, kako bismo ukupnim radom podržali mnoge talentirane izvođače koji na glazbenu scenu najčešće dolaze upravo iz neovisnog sektora. Ako je utjecaj nešto što će pomoći da uspijemo u tome i da tako ostvarimo dobrobit za sve dionike u glazbenoj industriji, onda to svakako treba iskoristiti.

U konkurenciji si 20 polufinalista među kojima su predstavnici iz kompanija Spotify, Sony Music, Warner Music Group, Universal Music Group, MMG … Kako su na tvoju nominaciju reagirali u Dallas Recordsu?

Da se malo našalim – toliko su zauzeti svakodnevnim zadatcima i poslom da nisu niti stigli reagirati. No, naravno da je ovo priznanje i svim kolegicama i kolegama koji rade u Dallasu, jer bez dobrog tima, teško bi bilo koordinirati i uspješno raditi na svim ovim poljima, od osnovnog diskografskog posla u matičnoj kući preko aktivnosti u udrugama. Činjenica da se netko iz jedne diskografske kuće, koja ne dolazi s tradicionalno razvijenijih i jačih tržišta, našao na ovom popisu, potvrđuje ono što u svim kontaktima s kolegama iz inozemstva govorim već godinama, a to je da u regiji imamo dugogodišnju kvalitetnu diskografiju te da je naše tržište jedno od onih s najvećim mogućnostima za rast, a još nije dostiglo svoj puni potencijal. Zato, ako je i ova nominacija pripomogla tome da se naša regija prepozna, onda mogu reći da je misija postignuta.

Prije uspješne diskografske karijere radio si na radiju. Među ostalim, radio si na RVG-u i bio dio ekipe najslušanijeg radijskog programa. Nekad je radio bio glavni mediji za promociju pjevača, autora i pjesma. Glazbeni radijski program u Hrvatskoj još ima dosta velik utjecaj i važnost. Koja su tvoja iskustva, ali i iskustva kolega iz glazbene industrije kad se govori o današnjoj ulozi i važnosti diskografa i medija – radija, portala, streaming servisa, društvenih mreža na kojima se predstavlja i sluša glazba.

Kao nekome tko je došao iz radijskog svijeta, meni je radio i dalje medij broj jedan, a recentna istraživanja pokazuju da je on i dalje važan za promociju nove glazbe jer mnogo fanova novu glazbu otkriva upravo slušajući radio. Suradnji s radijskim postajama dajemo veliku pozornost i nerijetko izvođači dolaze k nama upravo zato što prepoznaju da smo uspješni u promoviranju glazbe u tom mediju. Kvalitetna suradnja diskografa i kolega koji rade u medijima ima ključnu važnost za uspješnost naših izvođača i njihovih izdanja. Za razliku od nekih velikih glazbenih tržišta, poput primjerice Velike Britanije, kod nas je još moguće plasirati raznovrsnu novu glazbu na najslušanije radijske postaje, a ne samo najveće klasične hitove ili aktualne Top 40 singlove, kao što je to ondje.  To je jedna od naših prednosti, kao i činjenica da je domaća glazba, u odnosu prema stranoj, i dalje vrlo prisutna u eteru. Sve su to preduvjeti za jačanje domaće glazbene industrije, koje treba očuvati.

Na fotografiji: Dario Draštata na Radio Daruvaru
Fotografija: privatna arhiva Dario Draštata

Kako danas gledaš na početak svoje karijere, koja je počela na radiju?

Na radiju sam počeo raditi 90-ih godina, u tadašnjem omladinskom programu Radija Daruvar, prvo kao suradnik, a poslije i kao glazbeni urednik. Nakon dolaska u Zagreb, zimi 1993., javio sam se na audiciju koju je organizirao Radio Velika Gorica, tada jedan od najslušanijih radija. Prošao sam i dobio šansu raditi sa sjajnim starijim kolegama od kojih sam puno naučio o novinarskom poslu i to je do početka 2000-ih bila moja glavna preokupacija. Uz rad u programu, kreiranje i vođenje domaće top-liste, nekoliko sam godina na RVG-u vodio i demo top-listu, koja je bila iznimno slušana i u kojoj sam redovito predstavljao izvođače koji su tek počinjali svoje glazbene karijere. RVG je uvijek bio glavni promotor domaće glazbe i to ne samo već poznatih izvođača, nego osobito novih, tako da je ovaj projekt dobio vrlo veliku potporu. Istodobno, sredinom 90-ih počele su se rađati nove, neovisne diskografske etikete poput Dancing Beara, Aquarius Recordsa, Menarta i Dallas Recordsa. Ti su izdavači donijeli svježinu i novu energiju u domaću diskografiju te preuzeli kvalitetnu praksu sa zapadnih tržišta i postali su pravi inkubator za lansiranje nove domaće scene. Godine 1998. počeo sam surađivati s Dallasom, prvo kao vanjski suradnik pripremajući promocijski bilten koji je donosio sve novosti, prikaze novih izdanja i slično, jer tada nije bilo elektroničkih press-objava koje imamo danas. Sve se pisalo, printalo, umnožavalo i onda poštom slalo medijima. Nakon tri godine otišao sam s radija i zaposlio se u promociji Dallasa. Nisam tada puno znao o tom poslu, ali sam, kao i dandanas, imao veliku strast i ljubav prema glazbi. Pokazalo se da je to ključni sastojak za posao u glazbenoj industriji u kojoj radim već više od 25 godina. Iskustvo koje sam stekao radeći na radiju itekako mi je pomoglo u svemu što sam radio u diskografiji, a tako je i sada.

Koja je danas glavna uloga diskografa?

Uloga diskografa nije se promijenila, bez obzira na to što se promijenio način distribucije glazbe i tehnologija kojom se danas služimo. Naš je posao, pojednostavljeno, da otkrijemo izvođača, pomognemo mu u kreativnom procesu da pripremi i opremi svoje pjesme ili album potrebnim podatcima i vizualnim dodatcima za objavljivanje, a nakon toga da učinimo sve što možemo da ta izdanja promoviramo, da ih predstavimo potencijalnoj publici, medijima, da glazbu distribuiramo do digitalnih glazbenih servisa i glazbenih dućana te pratimo izvođača tijekom cijelog tog procesa. Ali sve počinje od talenta, od izvođača, kvalitetnih i inspirativnih autora i njihove glazbe. Bez partnerstva izvođača i izdavača nema ništa. Na neki način, možemo reći da smo uspješni onoliko koliko su uspješni naši izvođači. Naravno, ima različitih razina uspjeha. Nekome je to hit na radiju, nekome pozitivna kritika novog albuma, uspješni koncerti i turneje, danas velik broj streamova na digitalnim servisima, velika naklada prodanih LP-a, a kada se sve to poklopi u jednom izvođaču, koji je postigao sve to zahvaljujući, među ostalim, i suradnji s diskografom, onda svjedočimo stvaranju superzvijezda koje će ostaviti dubok trag na sceni. Imao sam sreće da u ova dva desetljeća surađujem s više takvih izvođača i to smatram velikom privilegijom.

No bitno je reći da rad u glazbenoj industriji u digitalnoj eri neprestano pred sve nas postavlja nove izazove, bilo da se radi o novim tehnologijama koje se gotovo svaki dan pojavljuju, bilo o novim modelima poslovanja, poslovnim strategijama, alatima ili trendovima koje nameću globalna, razvijena tržišta, ali koji itekako utječu i na manja regionalna ili lokalna tržišta. Zbog toga je naš posao danas kudikamo zahtjevniji nego što je bio u proteklim desetljećima kad smo se usredotočili isključivo na promociju i marketing, a distribucija je završavala trenutkom kad je album stigao na police glazbenih trgovina. Danas je taj dio posla postao dio opisa radnog mjesta svakog voditelja projekta u diskografskoj kući. Strategije digitalne distribucije moraju se kvalitetno koordinirati s ostalim strategijama kako bi svaki projekt imao šansu biti uspješan.

Uz to, danas je glazba više nego ikad dostupna svima, onog trenutka kad nešto objavite na digitalnom servisu, ona postaje globalno dostupna, što znači da i to moramo uzimati u obzir neovisno o tome je li neki projekt, izdanje namijenjeno samo lokalnom tržištu ili ima ambicije izvan granica matičnog područja. Jer svaka pjesma, svaki album naći će se u „izloguˮ s glazbom iz cijeloga svijeta i zbog toga u njezinu promoviranju moramo primijeniti strategije i alate kojima se koristi globalna glazbena industrija. To zahtijeva mnogo više radnih sati i, naravno, puno veću investiciju u posao nego prije. Stoga držim da je poslovni model koji u osnovi ima suradnju diskografa i izvođača danas važniji nego ikad.

Na fotografiji: Dario Draštata
Fotografija: privatna arhiva Dario Draštata

Nekad su postojale demo top-liste na radijskim postajama i one su bile prvi izvor menadžerima, organizatorima koncerata i diskografima. Imale su i velik utjecaj pri odluci diskografa o tome kome će od demo-izvođača ponuditi ugovor. Kako ti osobno i tvoja ekipa pratite rad autora izvođača koji iza sebe nemaju diskografa, iskustva i glazbeno izdanje? Koji su vam izvori o događanjima na sceni važni, koji su pokazatelji, rezultati ključni za vašu odluku s kim ćete surađivati i ući u posao?

Danas je dostupno mnogo više informacija nego prije te je puno više faktora koje moramo uzeti u obzir kad odlučujemo s kim želimo raditi. Neovisno o izvoru iz kojeg nam dođe informacija o nekom novom izvođaču vrijednom pozornosti, uvijek je prvi dojam onaj kad izvođača čujete uživo ili poslušate njegove snimke. Ako nas to zaintrigira, odlučujemo se na početak komunikacije, upoznavanje i obostrano informiranje o željama, očekivanjima i modelima rada. Ako se to poklopi, pristupamo poslovnom dogovoru i potpisivanju ugovora. Postoji krivo stajalište da su svi diskografski ugovori isti, no činjenica je da ne postoje dva ista. Svaki se kroji prema izvođaču, kao i poslije plan rada, plan promocije i svi drugi elementi projekta.

Kako danas izgleda rad u vašoj diskografskoj kući? Sudjelujete li u stvaranju i snimanju materijala s izvođačima ili jednostavno objavljujte ono što ste od njih dobili gotovo?

Ne postoji jedinstven model koji se može primijeniti na sve naše izvođače i projekte. Poštujemo temeljno pravilo da se u osnovi ne miješamo u kreativni proces autora/izvođača i da je najvažniji njegov doprinos u stvaranju, a naš je dio da mu stvorimo prije svega najbolju moguću okolinu da to ostvari. Naravno da svakome od izvođača u svakom trenutku stojimo na raspolaganju da savjetom ili na bilo koji drugi način pomognemo u tom procesu. Za razliku od izvođača, koji je najčešće u procesu stvaranja sa svojim produkcijskim timom katkad poprilično izoliran i usredotočen samo na ono što stvara, mi možemo donijeti pogled s odmakom od te okoline. I naše iskustvo donosi znanje prikupljeno iz stotina projekata i ako dobro radimo svoj posao, možemo pomoći tako da predložimo najbolje za svaki projekt. Ako se u tom procesu stvori povjerenje između izvođača i izdavača te se naše aktivnosti kvalitetno sinkroniziraju, onda su šanse za uspješnost takvog projekta uvijek veće nego kada to nije tako. No to ne dolazi samo od sebe niti dolazi preko noći. Taj odnos gradi se godinama i smatram ga jednom od najvećih vrijednosti koje možete dostići u našem poslu.

Je li udruga RUNDA – regionalna udruga nezavisnih diskografa ispunila očekivanja? Zašto je ona nastala? Koji je njezin cilj? Tko od nje ima najviše koristi: autori, izvođači, diskografi?

Prva misija koju smo imali kad smo pokrenuli RUNDA-u bila je povezati regiju u jedan savez koji će predstaviti sve naše teritorije kao jednu veliku tržišnu cjelinu s golemim potencijalom, kako bi se, tada, privukli prije svega globalni streaming servisi, da dođu u regiju. Ideja da se pokrene takva udruga, jedina multiteritorijalna u cijelom svijetu, došla je od IMPALA-e kojoj je, kao i danas, bio interes izgraditi mrežu udruga nezavisnih izdavača ondje gdje je još nema. Vrlo brzo nakon pokretanja udruge počeli smo paralelno predstavljati regije na glazbenim konferencijama diljem Europe, jačati članstvo i infrastrukturu udruge te smo, kako bismo k nama doveli predstavnike globalne glazbene industrije, pokrenuli i svoju konferenciju Runda Digital Day, što se pokazalo uspješnim. Sve to bilo je u službi i svih drugih ciljeva udruge kao što su edukacija članova, mogućnost redovitog informiranja o svim važnim trendovima u glazbenoj industriji, otvaranje novih poslovnih suradnji unutar i izvan regije, pristupanje europskim fondovima za financiranje projekata na korist udruge i njezinih članova te, naravno, zastupanje interesa članova na polju zaštite autorskih i srodnih prava.

Na fotografiji: Dario Draštata na konferenciji Runda Digital Day u Beogradu
Fotografija: Predrag Đokić / Teatarpro

Mislim da smo u svemu tome poprilično uspjeli. Isto tako, nismo samo približili regiju svijetu, nego smo i svijet doveli u regiju. Prije nešto više od tri godine globalni streaming servisi stigli su u Hrvatsku i regiju. Tome su prethodile aktivnosti lobiranja, a podsjećam da smo, godinu dana prije dolaska, prvi predstavili Spotify na našoj konferenciji Runda Digital Day u Zagrebu. Udruga koja je počela s osam članova, sada ima više od sedamdeset i taj se broj i dalje povećava. Naši članovi imaju mogućnost prisustvovati specijaliziranim webinarima koje drže razni profesionalci iz svjetske glazbene industrije te tako mogu učiti i informirati se o najvažnijim trendovima, dostupnim platformama i alatima te o drugim sadržajima koji im mogu pomoći u poboljšanju njihova poslovanja. Tijekom Runda Digital Day redovito dovodimo u regiju predstavnike najvažnijih svjetskih glazbenih kompanija, a samo smo u posljednjih nekoliko godina, uz Spotify, imali ekskluzivna predstavljanja YouTubea, Deezera, Tidala, LyricFinda, Chartmetrica… među ostalima. Prije četiri godine utemeljili smo i regionalnu nagradu RUNDA, koju dobivaju najbolji albumi, singlovi, izvođači i novi izvođači naših članova. U Srbiji smo za svoje članove omogućili pristup servisu Bmat, koji kontrolira što se emitira u eteru tamošnjih radijskih i televizijskih postaja jer, za razliku od Hrvatske, ondje diskografi prije nisu imali tu mogućnost. Uspješni smo i u prijavama za EU projekte, uključujući projekt BELEM, u kojem sudjelujemo već dvije godine, a kojem je svrha poboljšanje prihoda od publishinga glazbenih tekstova i njihovih prijedloga. No isto tako na otvorenim pozivima projekta izdavači i izvođači mogu se prijaviti za produkciju novih verzija već postojećih pjesama na nekom od europskih jezika, za što dobivaju i nepovratni novac za troškove snimanja. Ima toga još, naravno, ali možda su ovo najvažniji uspjesi.

Što znači biti nezavisni izdavač? Nezavisan od čega?

Tim se pitanjem također dosta bavimo, posebno unutar naše krovne globalne udruge WIN, koja je upravo objavila povelju globalnih vrijednosti neovisnoga glazbenog sektora. Osnovni je faktor koji nekog čini nezavisnim da nije u vlasništvu ili suvlasništvu neke od globalnih major kompanija – Universala, Sonyja ili Warnera, odnosno da nema globalni tržišni udio veći od 5 %. No u WIN-u smo otišli korak dalje i definirali smo 10 ključnih principa koji su u srži neovisnoga glazbenog sektora. Neki su od njih kontinuirani rad na priznavanju i povećavanju vrijednosti glazbe i rastu glazbenog tržišta, što će omogućiti svim kreativcima, autorima, izvođačima da budu pošteno plaćeni za svoj rad i da imaju slobodu samostalno odlučivati o tome kako će i gdje njihova djela biti korištena. Kao neovisni izdavači mi se prema izvođačima odnosimo kao prema ravnopravnim partnerima te u svojem radu promoviramo transparentnost, uključivost, održivost, jednakost i raznolikost u sektoru. Važno je priznati da neovisni izdavači svojim radom pridonose lokalnoj i globalnoj kulturi, stvaraju novu vrijednost koja nije isključivo komercijalna, stvaraju nova radna mjesta, poslovne inovacije i u svojoj cjelini aktivno stvaraju održiv glazbeni ekosustav.

Na fotografiji: Dario Draštata na sastanku WIN-a
Fotografija: WIN

Uz to što si direktor diskografske kuće Dallas Records, član si upravnog odbora krovne europske udruge neovisnih izdavača IMPALA-e i upravnog odbora svjetske mreže nezavisne glazbene industrije WIN-a. Što su trenutačno najveći problemi svjetske glazbene industrije? Što se mora mijenjati kako bi glazbena industrija ponovno dobila na vrijednosti, kako je bilo nekad? Što ste u tim razgovorima isticali kao najveći problem u proizvodnji i promociji hrvatske glazbene scene?

Mislim da diskografija nikad nije bila jača ni važnija nego danas, a mnoge sam razloge za to naveo u prijašnjim odgovorima. Narativ o diskografiji koja je u problemima ili propada slušam otkad sam došao u glazbenu industriju, a istina je potpuno suprotna. Diskografi su dio kreativnog procesa, kreativne industrije. Diskografi su poduzetnici koji ulažu vlastiti novac, znanje, pozicije, vrijeme kako bi, u suradnji s izvođačima i autorima, ostvarili uspješne projekte, izdanja. Bez diskografa nema uspješnoga glazbenog ekosustava.

Naravno da u glazbenoj industriji postoje i negativni trendovi i situacije, kao i u svakoj industriji, na koje moramo reagirati kao zajednica, koje moramo adresirati i nastojati da se one isprave i da se za njih nađu rješenja na korist svih zainteresiranih strana. Danas je potrebno aktivno kreirati nove modele raspodjele prihoda od streaminga, ali tako da to ne našteti nijednom od nositelja prava, nego pridonese rastu bazena iz kojeg se ti prihodi isplaćuju na dobrobit svih. To je ujedno i srž IMPALA-ina plana za reformu streaminga. Korištenje umjetne inteligencije u glazbenoj industriji druga je tema koja nam je trenutačno u fokusu i zakonodavni okvir koji je netom donijela Europska unija dobra je osnova za budućnost koja čuva jednu od temeljnih vrijednosti naše industrije, a to je poštovanje autorskih prava, osigurava uvjete za transparentnost pri korištenju umjetne inteligencije u procesima učenja i kreiranja te, vjerujemo, kreira okvir koji će spriječiti stvaranje novih „sigurnih lukaˮ za korištenje autorskim pravom zaštićenih sadržaja bez primjerene naknade.

To su samo neke od tema kojima se bavimo i u našoj nacionalnoj udruzi diskografa – HDU-u, i na europskoj i globalnoj razini preko IMPALA-e i WIN-a. Ovdje želim istaknuti da sve što radimo ne radimo samo i isključivo za korist naših kompanija i članova udruga, nego za dobrobit cijele glazbene zajednice, glazbene industrije lokalno i globalno. To je ključna poruka koju treba poslati i mislim da je vrijeme da se negativni narativ ukloni iz našeg javnog prostora te da se okrenemo onome što nas spaja i u čemu imamo zajednički interes jer to će nam pomoći i da premostimo razlike među nama.

Na fotografiji: Dario Draštata u društvu ostalih članova Upravnog odbora IMPALA-e
Fotografija: IMPALA

__________________________

Vođeni idejom spajanja glazbenog svijeta pod jedan nazivnik, Hrvatska diskografska udruga je odlučila publici približiti riječi onih bez kojih taj svijet ne bi bio moguć – glazbenicama i glazbenicima.

Cilj ovog projekta je putem zanimljivih i sadržajnih intervjua predstaviti najbolje doajene te najnovije talentirane izvođače i izvođačice. Intervjui se objavljuju dva puta mjesečno, pod perom Zlatka Turkalja Turkija, koji će svojim dugogodišnjim iskustvom čitateljima predstaviti ono najbolje od glazbe.

Pratite naše društvene profile na Facebooku i Instagramu te službenu web-stranicu jer vas čeka pregršt kvalitetnog i atraktivnog glazbenog sadržaja!
__________________________

Fotografije: Bojan Zibar, IMPALA, Predrag Đokić / Teatarpro, privatna arhiva Dario Draštata, WIN