Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2), Zlatkom Turkaljem Turkijem, donosi još jedan intervju u nizu u sklopu atraktivnog glazbenog projekta Diskografska spajalica. Posebna nam je čast biti u društvu cijenjenog kantautora s 30 godina karijere Harija Rončevića!
Na fotografiji: Hari Rončević
Fotografija: Scardona
Hari, prvo čestitke jer biti trideset godina na glazbenoj sceni, biti kreativan, imati što reći i to uz veliku potporu publike – velika je stvar za svakoga glazbenika-kantautora.
Hvala, ali nije bilo lako sve ove godine održati se i raditi na sceni. To sve mogu zahvaliti nekoj mojoj imaginaciji – kreativnosti, ili čemu već, jer mi je podarila puno lijepih pjesama. Te dobre pjesme održavaju me sve ove godine i uživam u tome.
Kada netko traje trideset godina mora imati dobre pjesme, pjesme koje ga povezuju s publikom. Uz osobnost interpreta pjesma je ta koja daje i određuje nečiji glazbeni rok trajanja. Posebna veza postoji između publike i kantautora jer oni su i autori i izvođači svojih pjesma.
Ja sam autor svih svojih pjesama. Ja sam taj koji donosi emociju pjesme do publike. No, ima slučajeva u kojima neki drugi autori pišu za izvođače i isto uspijevaju, traju dan-danas.
Rekao si da nije uvijek sve bilo jednostavno, da je bilo i teških situacija. Kada ti je bilo najteže?
Moram priznati, dok nas dvojica razgovaramo, razmišljam kako mi nije jasno da sam se uspio održati gotovo trideset godina jer cijeli moj život nije bio usmjeren tome. Počeo sam pjevati tek s trideset i dvije godine.
‘Ako san getanin i ja san dite, vika san ovo mi činit’ ne smite.’ Sjećamo se svi toga sjajnog nastupa na festivalu Melodije hrvatskog Jadrana.
Godinu prije napisao sam pjesmu ‘Buntovnik s razlogom’ i to je bio moj početak. Tada nisam znao kamo će me to odvesti. Zato mi je sve, kad razmišljam o glazbenoj karijeri, vrlo iznenađujuće jer nisam planirao biti ni pjevač ni autor pjesama, a sve je samo po sebi išlo. Čekam da me ta kreativna muza napusti ili da mi podari još glazbenih ideja.
Na fotografiji: Hari Rončević, Oliver Dragojević, Marijan Brkić Brk
Fotografija: Scardona
Glazbena muza stvarno te je dobro i s razlogom uvukla u glazbeni svijet, a odmaknula od onoga što si planirao biti. Kao geodet napustio si posao zbog glazbe.
Da, otišao sam iz zavoda za katastar, gdje sam radio kao geodet, i odlučio sam baviti se glazbom. No to je bilo zato što sam nakon nastupa na festivalu dobio ponudu da snimim tri albuma. Nisam tada bio siguran hoću li uspjeti nanizati toliko pjesama za tri albuma, ali pokazalo se da to dobro radim i još sam ih dosta snimio nakon tih prvih triju.
Radio si u uredu, imao miran posao i sigurnu plaću. Što je bilo prijelomno – odlučujuće da si rekao: “Sada ću lijepo sjesti i napisati pjesmu ‘Buntovnik s razlogom'”? Što te je konkretno nadahnulo i natjeralo da svoj bunt i stajalište zapišeš u obliku stihova i pjesme? Nakon toga napisao si i legendarnu pjesmu ‘Getanin. Što te natjeralo da s tim pjesmama dođeš gospodinu Runjiću i kažeš: “Imam pjesme za vas, pjesme za festival”?
Što me je ponukalo? Vrijeme u kojem smo tada živjeli. Te davne 1993. godine nisam mogao znati kamo to sve ide i što će se sve događati, ali nevjerojatno sve rečeno je u tim pjesmama. Nažalost, sve smo to vidjeli i doživjeli, a ja sam rekao u pjesmi ‘Buntovnik s razlogom’. Jedan dio pjesme kaže: “Ljudi bez obraza i oskudnog znanja na našoj golgoti stiču imanja.” (smijeh) To sam rekao 1993. i to je, nažalost, tako. Želio sam na neki način upozoriti ljude na to što će im se dogoditi.
Jesi li prije tih stihova, prije 1993., zapisivao stihove i skladao pjesme?
Nisam.
Baš ništa?
Zapravo jesam, jednu. Bila je to ‘Molitva’ koju sam napisao kada je počeo rat. To je bilo za neki amaterski festival u Kaštelima.
Što si slušao u to vrijeme, vrijeme prije svoje kantautorske karijere?
Ja sam šezdeset i drugo godište, tako da sam dijete glazbe osamdesetih. Znači, slušao sam Azru, Film, Prljavo kazalište, Neila Younga, Boba Dylana, Erica Claptona…
Na fotografiji: Hari Rončević
Fotografija: Scardona
Kome si prvom pustio pjesmu „Buntovnik s razlogom“? Tko je prvi čuo tvoj prvi ozbiljni glazbeni rad?
To je zanimljiva priča. U to vrijeme svirao sam u jednom kafiću u Splitu i tamo sam ljudima puštao ‘Buntovnika’. Moj su repertoar bile strane stvari i malo domaćih. Kako je taj kafić u kojem sam svirao bio na trgu, ljudi su nezainteresirano prolazili dok sam svirao. Jednoga dana odlučio sam onako, bez veze, odsvirati ‘Buntovnika’ ljudima koji su sjedili u kafiću, bilo ih je dvadesetak. Kada sam počeo izvoditi pjesmu, i drugi su se ljudi zaustavljali i počeli me slušati. U jednom trenutku bilo je oko kafića pedesetak ljudi. Jednostavno su stali zbog pjesme i slušali. Kao magnet ih je nešto privuklo. Na kraju pjesme dobio sam snažan pljesak i to od prolaznika. To mi je značilo kao da sam na svojem koncertu. Malo sam bio iznenađen i gledao sam što se to događa. Nikada prije, kada sam pjevao, ljudi nisu stali, a sada kada sam pjevao svoju pjesmu stali su i bili su oduševljeni. To mi je bio znak da trebam snimiti tu pjesmu. To sam i napravio. Snimku sam dao na Radio Split i ona je bila tri mjeseca na prvome mjestu njihove top-liste. Zanimljivo je da je ‘Cesarica’ bila druga na top-listi, iza ‘Buntovnika’. Taj me uspjeh toliko iznenadio jer me tada nitko nije znao, a svi su znali pjesmu. Jednom sam sjedio u kafiću i pio kavu, a jedan roker, duge kose i s repićem, stajao je pokraj mene i rekao: “Čovječe, koja pisma, ‘ko je ovo napisa’? Koji je ovo luđak napisa’? Kakva pisma”. Ja sam rekao: “To sam ja napisa'”, a on: “Daj, nemoj me zezati!” On je pitao: “A tko piva?” Ja sam rekao: “Pa ja.” “O”, kaže, “ma daj!” Nije mogao vjerovati. Onda mu je moj prijatelj potvrdio i zajedno smo nakon toga popili dva-tri piva na račun dobre pjesme. Inače, taj me roker znao iz kafića u kojem sam radio kao pjevač, gdje sam pjevao pjesme Dylana itd.
Pjesmu nepoznatog kantautora ‘Buntovnik s razlogom’ u Splitu su znali svi, a nakon nastupa na Melodijama hrvatskog Jadrana s pjesmom ‘Getanin’, svi su znali za kantautora Harija. I to ne samo u Splitu.
Točno. Mislim da je ‘Getanin’ posljedica mojeg uspjeha u Splitu s pjesmom ‘Buntovnik s razlogom’. ‘Getanin’ je došao pola godine nakon toga mojega prvog uspjeha. Šjor Zdenko Runjić je ‘Getanina’ uzeo za festival odmah na prvi pogled. Sve se u to vrijeme dobro poklopilo i stigla je diskografska ponuda od Croatia Recordsa.
Za tvoj uspjeh, koji traje punih 30 godina, vrlo su važne prve dvije pjesme o kojima smo razgovarali. Preko njih ti si predstavio svoju kantautorsku osobnost, glazbeni karakter i stajalište. Taj tvoj prepoznatljivi kantautorski rukopis prati te svih ovih godina.
Na početku razgovora želio sam istaknuti da se često i sam pitam: ‘Odakle mi te pjesme? Sve te ideje?’
Hari, te pjesme dolaze od tebe. To si ti i kad si buntovnik i kad si ljubavnik, zaljubljen.
Imaš pravo, samo stvarno nisam tada mogao niti zamisliti da ću ih toliko moći napisati.
Na fotografiji: Hari Rončević
Fotografija: Scardona
I čvrsto stihovima i melodijama ostati povezan s publikom?
Da. Na to sam mislio. Možda je neka viša sila utjecala na sve to.
Kako je bilo nakon uspjeha s pjesmom ‘Getanin’? Tko ti je u to vrijeme od jake splitske scene, od autora i izvođača, prišao i imao potrebu čestitati ti i upoznati te?
Gotovo svi su mi prilazili i čestitali. Željeli su se upoznati sa mnom i vidjeli su da sam neki drugi, drukčiji tip. Tako da smo nakon tih početnih upoznavanja nastavili svi svojim putevima.
To sam te pitao zato što glazbeno stajalište iznosiš kroz svoje stihove, a ponašanjem si uvijek pokazivao da ne želiš biti dio nikakvih klanova. Uvijek si sve volio raditi sam i biti sam. Je li to uvijek bila najjednostavnija, najmudrija i najbolja odluka?
Nisam želio biti dio klanova, ali imao sam svoje diskografske kuće i njihov je zadatak bio da moje pjesme i videospotovi dođu do medija i publike. Oni su se o tome uvijek brinuli. To je za mene velika pomoć, ali da sam bio dio nekog klana, nisam. U klanu uvijek imaš jednog koji piše stihove za nekog koji piše glazbu i on je uglavnom vođa tog klana i menadžer. On odlučuje o svemu, o tome što ti moraš pjevati, a ja to jednostavno ne mogu prihvatiti.
Kada si odlučio neku od svojih pjesama ponuditi nekom drugom izvođaču, a ne sačuvati je za sebe? Bit ću konkretniji. Jesi li pjesmu ‘Moj lipi anđele’ pisao za sebe ili si tijekom njezina nastanka odlučio, čuo da bi ona bila dobra za Olivera?
Nisam je pisao za Olivera. Nije bila namijenjena njemu nego jednoj pjevačici. Otkrit ću ti. Bila je za pisana za Zrinku. Gospodin Runjić tada me zamolio da napišem pjesmu za nju jer je Zrinka odlična pjevačica i pjevala je na njegovu festivalu. To je nježna pjesma, kada sam je pisao razmišljao sam o svojoj supruzi.
Buntovnik se potpuno raznježio.
Jesam, to je normalno, ne možeš uvijek biti mlad i buntovan. Vrijeme nosi svoje, ljudi, osjećaji i emocije tijekom života se mijenjaju. Premda sam ja još buntovan i to se ne može kod mene izgubiti. To je nešto u meni – dio mene. Uvijek ću se buniti protiv nepravde.
Kako je onda klasik ‘Moj lipi anđele’, koji i ti izvodiš na koncertima, došao do Olivera?
Šjor Zdenko je rekao da to nije baš pjesma za Zrinku i ja sam je spremio u ladicu. Dvije ili tri godine poslije nazvala me Oliverova i moja zajednička prijateljica i pitala imam li kakvu pjesmu za njega. Rekao sam da imam jednu, ali da je to više ženska pjesma. Oliver je vidio pjesmu i rekao: “Ma kakva ženska pjesma, ova je pjesma ludilo, ja ti to uzimam i snimit ću je.” Iz današnje perspektive vidim da sam je mogao odmah snimiti i ja. Ali onda nisam razmišljao tako.
Dokaz da ljudi vole tvoju interpretaciju, tvoju verziju pjesme ‘Moj lipi anđele’ snažan je pljesak kada je izvedeš na svojim koncertima.
Da. Ljudi vole kada je ja izvodim. Oliver je to odlično napravio na svoj način. Dugo nitko nije znao da je to moja pjesma, da sam ja autor. Sve dok je nisam počeo izvoditi. Ima dosta pjesama za koje su ljudi tek s odmakom vremena saznali da su moje: ‘Zemlja i stina’, ‘Ako voliš me’, ‘Još ovaj put’, ‘Da sam znala ja’, ‘Aj ća volin te’, ‘Nazovi to kako znaš’…
Pjesma Sve dok dišen nalazi se na albumu More sudbine
Hari ti si u svojoj karijeri uz spomenute i značajne pjesme imao i niz uspjeha s odličnim pjesmama kao što su: ‘Kada jednom ovon zafalin se tilu’, ‘Još ne znam kud s tobom’, ‘Kad bi se moga rodit’, ‘Ni da mora nestane’… Zadnjih desetak godina čest si i uspješan gost na Splitskom i Zagrebačkom festivalu.
Da, često gostujem na spomenutim festivalima i to zato jer uvijek kada dolazim imam dobar razlog. Na njima sam izveo uspješne pjesme: ‘Dok padaju kiše’, ‘Da napišeš na nebu’, ‘Moja kraljice’, ‘Neću ti nikad reć’, ‘Di god pođem’, ‘Idem jugu svom’, ‘Opet ću ti doć’ s klapom Cambi itd. Ovo su samo neke od mojih festivalskih kvalitetnih i rado slušanih pjesama, koje ljudi vole. Doduše nagrade su me zaobilazile na tim festivalima, ali najveća mi je nagrada – moja publika koja te pjesme voli i pjeva na koncertima. Prošle godine osvojio sam nagradu Porin u kategoriji najbolji album zabavne glazbe. Što god to značilo, jer za mene su sve pjesme zabavane i one pop i rock stila itd.
Dvadesetpet godina glazbene karijere obilježio si koncertom u zagrebačkom Domu sportova, a kada i gdje će biti slavljenički koncert za trideset uspješnih glazbenih godina?
Slavljenički koncert održat ću 13. svibnja u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i to na način kako to radim posljednje dvije godine sa novom postavom benda. Obično sam u Lisinskom nastupao uz pratnju gudača tako da je to bilo malo komornije. No, u ove posljednje dvije godine moja nova glazbena ekipa – postava pokazala se kao dobitna kombinacija, pun pogodak tako da sam siguran da će publika u Lisinskom biti zadovoljna. Zapravo vrijeme je da me ljudi nakon trideset godina upoznaju i na ovaj način i vide uživo i tu moju drugu stranu medalje.
__________________________
Vođeni idejom spajanja glazbenog svijeta pod jedan nazivnik, Hrvatska diskografska udruga je odlučila publici približiti riječi onih bez kojih taj svijet ne bi bio moguć – glazbenicama i glazbenicima.
Cilj ovog projekta je putem zanimljivih i sadržajnih intervjua predstaviti najbolje doajene te najnovije talentirane izvođače i izvođačice. Intervjui se objavljuju dva puta mjesečno, pod perom Zlatka Turkalja Turkija, koji će svojim dugogodišnjim iskustvom čitateljima predstaviti ono najbolje od glazbe.
Pratite naše društvene profile na Facebooku i Instagramu te službenu web-stranicu jer vas čeka pregršt kvalitetnog i atraktivnog glazbenog sadržaja!
__________________________
Fotografije: Scardona
