„Podržavamo raspravu i reformu streaminga, ali ne i uvođenje „pravične naknade“ koja pogoduje samo izvođačkim kolektivnim organizacijama, a ne samim izvođačima. Kada bi se tako nešto uvelo u Hrvatskoj to ne bi bilo u skladu s EU Direktivom te bi naštetilo cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj sceni“, napominju iz Hrvatske diskografske udruge.
Reguliranje odnosa u glazbenoj streaming industriji na način da 50 posto prihoda generiranih sa streaming platformi ide glazbenicima izvođačima preko kolektivnih organizacija, preporuke su Odbora za kulturu, medije i sport unutar Britanskog parlamenta koji smatra da će tako spriječiti zloupotrebu dominantne tržišne pozicije streaming servisa i velikih svjetskih diskografskih kompanija. Istovremeno napominju kako je riječ o skupu preporuka, a ne o Zakonu koji bi imao neke pravne učinke.
„Normalno je da Velika Britanija analizira i istražuje ova pitanja, jer nije reformirala svoja autorska prava u skladu s Direktivom EU-a s obzirom da se nalazi u Brexitu. Ostatak Europe je već odlučio o tim pitanjima.“, stoji u priopćenju IMPALA-e (Europske organizacije za neovisne glazbene tvrtke i nacionalne udruge).
Hrvatska glazbena scena kao i Vlada koja trenutno odlučuje o tekstu konačnog prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, trebaju imati na umu kako je riječ o preporukama koje nisu u skladu s EU Direktivom, mišljenje je Hrvatske diskografske udruge.
„Ovakve preporuke nisu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, DSM Direktivom koja se sada implementira u državama članicama EU, međunarodnim autorskim pravom i pravnom stečevinom Europske unije. Pitanje uvođenja pravične naknade detaljno je ispitano u pregovorima kada se donosila EU Direktiva i odbačeno je od sve tri EU institucije (Komisije, Vijeća i Parlamenta) u korist drugih reformi. Svima nam je cilj da su izvođači zadovoljni jer su naši prirodni partneri, da domaća glazbena industrija raste, da se pozicioniramo na digitalnom glazbenom tržištu, ali uz skladno djelovanje regulativa koje će nas zaštititi, a ne izložiti riziku. Ne vidimo zašto bismo se vodili zakonodavstvom države koja je upravo izašla iz Europske unije, dok su istovremeno brojne države članice uspješno implementirale Direktivu.“ poručuju iz Hrvatske diskografske udruge.
Mišljenje dijeli i AIM – Organizacija za nezavisne glazbene izdavače u Britaniji, koja je naručila istraživanje čiji prvotni podaci vrlo jasno pokazuju kako bi uvođenje ovakvog modela dovelo do narušavanja tržišta glazbene industrije i neodrživosti glazbenog ekosustava.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva nije dužna poduzeti bilo kakve konkretne radnje u vezi ovih preporuka, osim dati pismeni odgovor na izvješće. To bi se trebalo dogoditi u roku od dva mjeseca, te se isto očekuje na jesen nakon što se britanski parlament vrati s ljetne stanke.