Crtice iz putovanja glazbenom industrijom: od 1982. na ovamo.

Sjećate li se 1982.? Iz knjige ili iz vlastitog iskustva?

U godini kada se obilježavao prvi Svjetski dan glazbe – taj zgodni praznik koji nas podsjeća kako je glazba zvonka radost i to taman na ulazu u ljeto – u Japanu se pojavio prvi komercijalni CD album i naznačio novu etapu evolucije glazbenog izdavaštva.

Bilo je to u listopadu, taman nakon što je Kralj popa objavio kraljevski Thriller, ploču koju će četvrt stoljeća kasnije američka Knjižnica Kongresa (The Library of Congress) uvrstiti u Nacionalni registar zapisa ‘kulturno, povijesno ili estetski značajnih snimaka’. Album Michaela Jacksona – kontroverzan, ali i utjecajan od samog početka – nije postao samo drugim najprodavanijim albumom svih vremena već i umjetničko djelo koje je utjecalo na preporod glazbene industrije osamdesetih i njezin novi uzlet.

Objavljen je na vrhuncu ere albuma, dobu koje je ‘cjelovečernje ploče’ pretpostavljalo singlovima i postalo dominantnim oblikom uživanja u snimljenoj glazbi i umjetničkom izražavanju u industriji. Thriller je, uz to, nanovo oživio prodaju singl formata, jer je sedam singl ploča s LP izdanja doživjelo izraziti uspjeh. Magazin Time pisao je kako je posljedica izdanja u čije snimanje je uloženo 750 tisuća dolara bila to da je industrija oživjela nove najbolje dane i kako je Michael Jackson ‘spasilački one-man team glazbenog poslovanja’.

Format CD albuma pojavio se u eri kontroverze oko formata kasete. Odlične vinilne naklade bile su u sjeni meškoljenja da bi ta malena traka mogućnošću kućnog snimanja moglo pomoći ‘ubijanju glazbe’. No istodobno je bilo jasno kako se radi o komercijalno uspješnom industrijskom formatu. Godinu dana nakon godine Thrillera, kaseta je kod nas postigla rekordnu prodaju od pet milijuna i 821 tisuću proizvedenih komada.

U godini prvog obilježavanja Svjetskog dana glazbe, Philips i Sony su pustili u prodaju prvi komercijalni Compact Disc Player i, u to ime, priložili objavu 112 različitih albuma. Šest godina kasnije britanski tjednik NME objavio je da će do kraja te, olimpijske, prodaja CD-ova premašiti prodaju ploča od vinila.

U našoj zemlji to je bilo doba kulturološke vladavine Novog vala i tiražnog uspjeha pop glazbe. Rekorder domaćeg nakladništva, podsjeća Siniša Škarica, ploča je ‘Bio sam naivan’ eurovizijskog natjecatelja Daniela Popovića. Album je objavljen godinu nakon Jacksonova doktorskog rada i njegova prodajna brojka zaustavila se na 717 tisuća i 166 primjeraka. Singl ‘Julie’, trećeplasirani iz Muenchena, dosegao je nezamislivih ‘i više od 800 tisuća’, a stvar je došla visoko na liste singlova u nizu zemalja kontinentalne Europe. Cijela priča zbivala se u godini diskografskih rekorda, kada je u cijeloj državi prodano više od 20 milijuna nosača zvuka. Samo na Jugoton tada je otpadalo dvanaest i pol milijuna.

U diskografskom biznisu toga doba vladao je elan. ‘Ljudi koji su sedamdesetih i osamdesetih godina bili u tom poslu, ušli su u njega ponajprije iz ljubavi prema glazbi’, istaknut će Veljko Despot, ‘bili su nesputani, maštoviti i kreativni, utirali su nove puteve i otvarali mnoga vrata radeći svoj posao – kako oni u velikim diskografskim kućama tako i oni koji su u inozemstvu osnivali nezavisne etikete. Gotovo su živjeli sa svojim umjetnicima.’

Diksografska industrija godine prve proslave Svjetskog dana glazbe, dakle, živjela je od vinilnih ploča i kaseta. Nastajao je novi format koji će u slijedećem desetljeću omogućiti nove rekorde i potpuno novo usmjerenje. Potpunu nadmoć umjetničkog formata albuma u odnosu na formay singla i rekord iz 1999. godine koji se dugo smatrao teško dostižnim. Te je godine CD na američkom tržištu donio 87.9 posto udjela diskografskog poslovanja, koje je iznosilo 14.6 milijardi dolara.

Nakon toga počelo je doba novih izazova u kojemu je industrija prolazila kroz različite vrste snalaženja. Fizički formati ustupali su mjesta digitalnima, a kriza klasičnog načina glazbenog poslovanja trajala je od 2006. do 2016. Besplatno razmjenjivanje glazbenih datoteka putem interneta doseglo je goleme razmjere, a jedino su svjetlo u tunelu nultih bili početak proizvodnje iPoda i osnivanje iTunesa. Apple je svojim ulazom u glazbenu industriju 2003. ublažio prijelaz iz doba posjedovanja u doba korištenja.

Danas, kada 40. puta slavimo Svjetski dan glazbe živimo ponovno u dobu rekorda diskografskog poslovanja.

Zahvaljujući načinu uživanja u glazbi koje sjajno pristaje digitalnom dobu. Ali i činjenici da je glazba prepoznata ne samo kao zvonka radost već i kao idealan i super-prenosivi suputnik svih naših životnih faza i svakodnevnih situacija.

Simbol današnjeg doba korištenja postao je Spotify, kompanija koja nije prva osnovala servis za slušanje glazbe, ali je ulaskom na tržište 2011. zauzela položaj kakav je svojedobno imao Kalodont kad je postao sinonimom paste za zube. Na hrvatskom tržištu svjedočimo sve većem korištenju servisa, a Apple Music, Deezer, TIDAL i YouTube Music sa Spotifyjem čine taj kvintet servisa koji su nam dostupni uvijek i svugdje – 24 sata dnevno.

Industrijski podaci jasni su. Globalno tržište snimljene glazbe je tijekom 2021. godine poraslo za 18.5 posto, stoji u aktualnom godišnjem izvještaju Svjetske diskografske federacije (IFPI).  Porast je, prvenstveno, potaknut porastom pretplata na streaming servisima, a ukupni podaci pokazuju da su ukupni prihodi za 2021. godinu iznosili 25.9 milijardi dolara. Globalna prodaja glazbe raste sedmu godinu zaredom u svim regijama svijeta i na svakom od deset najvećih svjetskih tržišta. Dodatni zamah rastu prihoda omogućio je i snažan rast prodaje fizičkih izdanja – što se zbilo prvi puta u posljednja dva desetljeća – ali i rast prihoda od prava na izvođenje.

Ukupni prihodi od glazbenog streaminga, koji uključuju plaćenu pretplatu i oglasima podržano slušanje glazbe na digitalnim servisima, porastao je za 24.3 posto i dosegnuo 16.9 milijardi dolara odnosno 65 posto ukupnih prihoda od snimljene glazbe na globalnoj razini. Porast od fizičkih formata iznosi 16.1 posto, a prava na izvedbu (mala diskografska prava) porasla su za 4 posto. Porast prodaje CD-a ostvario se prvi puta u ovom stoljeću, a potražnja za izdanjima na vinilu porastao je za 51 posto. Prihodi od izvođenja predstavljaju 9.4 posto ukupnih prihoda.

‘Rast prihoda zabilježen je u svim segmentima glazbenog poslovanja sa snimljenom glazbom i u Hrvatskoj’, podvlače iz Hrvatske diskografske udruge i ističu kako je izrazito povećanje interesa za glazbeni streaming, ali i prodaju glazbenih izdanja na vinilu. ‘Na taj način je i naša zemlja posve usklađena s trendovima globalnog glazbenog poslovanja, a naši diskografi time pomažu širenju optimizma u kompletan glazbeni ekosustav u Hrvatskoj i svijetu. Stručnjaci u domaćim diskografskim kućama predani su u nastojanju da pomognu potaknuti uspjehe domaćih izvođača i drugih sudionika industrije i na globalnoj razini’, dodaje se.

Na taj način smo prevalili put od optimizma do optimizma. Put dug 40 godina. Od prvog do aktualnog Svjetskog dana glazbe.

Sjećate li se omiljenog albuma koji vam slušanjem donosi osmijeh na lice? I čini tu malu osobnu radost?

Posegnite za njim u 2022. ili poslušajte našu retrospektivnu playlistu svjetski dan glazbe dostupnu na profilima Hrvatske diskografske udruge na servisima Apple Music, Deezer I Spotify.

Pozdravite s glazbom ljeto i proslavite s nama Svjetski dan glazbe.