Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2), Zlatkom Turkaljem Turkijem, u sklopu glazbenog projekta Diskografska spajalica donosi nove razgovore s našim glazbenicima.

U vremenima kada se sve više govori o utjecanju sustava umjetne inteligencije na kreativnu i kulturnu industriju, Jurica Pađen, Mirela Priselec Remi, Goran Karan, Davor Tolja, Boris Đurđević, Željko Bebek, Zvonimir Bebek i Želimir Babogredac otkrili su svoje mišljenje o upotrebi AI sustava u glazbi.

cuongdv / Pixabay

Početkom veljače u Bruxellesu na sastanku Odbora stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije (COREPER) odobren je konačni tekst Direktive o umjetnoj inteligenciji. Riječ je o ključnom zakonu koji će regulirati ulogu umjetne inteligencije u Europi te pomoći u postavljanju globalnog standarda vezanog za funkcioniranje sustava Artificial Intelligence (AI). Europski parlament usvojio je Direktivu u ožujku, dok se službena potvrda Vijeća ministara Europske unije očekuje u travnju ili svibnju. Umjetna inteligencija u glazbenoj industriji bila je tema emisije Svijet diskografije autora Zlatka Turkalja, u kojoj smo čuli zanimljiva razmišljanja glazbenika, autora, izvođača i diskografa.

Jurica Pađen (Aerodrom): S obzirom na to da posljednjih godina u glazbi čujem popriličnu količinu prirodne gluposti, možda ne bi bilo loše uvesti malo umjetne inteligencije. Uz to, posljednji singl Beatlesa ne bi bio moguć bez nje. Znači, s umjetnom inteligencijom da, ali pametno.

Mirela Remi Priselac (Elemental): Nemam apsolutno ništa protiv toga da se umjetna inteligencija upotrijebi u glazbi, tj. da pomogne u njoj. Zato što se već sada na neki način u studijskom radu rabe uređaji za koje bismo mogli reći da na neki način moduliraju, mijenjaju ljudski glas u njegovu izvornom obliku. Tako da ne znam koliko će umjetna inteligencija drastično moći nešto promijeniti. Ja nekako uvijek vjerujem da ona osnovna ljudska esencija, ono što nas čini ljudima, ono neko naše malo svjetlo ili mala vatra, da to nitko i ništa nikada ne može zamijeniti, koliko god inteligentnije bilo od nas. Tako da se ne bojim, ali razumijem ljude koji strahuju od umjetne inteligencije ili uopće od nekakvog napretka digitalne ili bilo kakve tehnologije, ljudima nije inherentno da budu otvoreni i da prihvaćaju, nego nam je inherentno to da prvo pozorno ispitujemo i gledamo kako nam nešto novo odgovara. Tako da razumijem i stranu koja se pomalo boji, ali moram reći da sam ja u skupini koja ipak daje zeleno svjetlo jer mislim da se treba prihvatiti sve što nam život može učiniti lakšim i poboljšati ga.

Goran Karan: Uporaba umjetne inteligencije u glazbi još je jedan primjer da se tehnička sredstva ili pomagala razvijaju prije legislative, znači zakonskih odredbi. U ovom trenutku ne mogu se zapravo uopće naslutiti konsekvencije, posljedice cijele priče. Tako da u nekoj liberalnoj utopiji, gdje su svi ljudi dobre volje i imaju dobre namjere, to je u redu. Ali u stvarnom svijetu vjerojatno će se dogoditi milijuni prekršaja i stvari koje se u ovome trenutku ne daju naslutiti. Tako da, bez želje da sam tehnički zaostao, jednostavno u ovom trenutku ne razumijem na koji bi način to pomoglo glazbi, a jedva čekam da me netko prosvijetli. Puno pozdrava, dragi ljudi, i neka radije umjesto umjetne bude umjetnička inteligencija.

Davor Tolja (Denis & Denis): Ako se umjetna inteligencija upotrijebi kao alat, instrument koji može pomoći u stvaranju, proširiti neke horizonte, onda sam svakako za. Uostalom, svaki novi glazbeni instrument donosio je nove zvukove, novi pristup stvaranju. A s druge strane, ako se umjetna inteligencija rabi kao nekakva zamjena za kreativnost i ideju, onda sam u principu protiv. Jer čovjek ipak ima maštu, čovjek ima snove, čovjek doživljava i proživljava vrlo emotivno sebe i svijet oko sebe, a emocija je osnova svake umjetnosti. Bez toga je samo mehaničko slaganje nota.

Boris Đurđević (Colonia): Dosta se alata u posljednjih nekoliko godina pojavilo u glazbi, a tiču se umjetne inteligencije, odnosno Artificial Intelligencea (AI). Ja volim tehnologiju, volim cijeli taj tehnološki razvoj koji se dogodio u vezi s glazbom u posljednjih 20-ak godina, tako da me i ovo što se trenutačno događa, ta ekspanzija umjetne inteligencije, zapravo veseli i trudim se nekako to uklopiti u svoj rad. Ne upotrebljavam je još puno, ali mislim da je AI na samom začetku, što se tiče glazbe, dosta moćna stvar koja ima moćnu budućnost, no ne mislim na to kao na neku opasnost, nego jednostavno mislim da će AI pomoći nama glazbenicima da prije ostvarimo neke svoje ideje i provedemo ih na neke druge načine. Alata je mnogo, ja se u svakodnevnom radu koristim onima koji se tiču umjetne inteligencije, dakle snimam prateće vokale, snimam informativne demosnimke, a ono što najviše rabim jest, kad mi zatreba, kada odvajam vokale od neke pjesme, da se ne moram mučiti i otvarati stare projekte, jednostavno ubacim u Vocal Remover, to je tzv. program koji se bavi odvajanjem vokala i ostalih instrumenata, recimo stemova, basa gitare, bubnja, sve fino razdvoji i od toga napravi individualne kanale. Tako sam nešto napravio i s remiksom koji sam radio za Terezu Kesoviju, za pjesmu Što je ostalo od ljubavi. Tereza je objavila tu pjesmu 1978. godine. I to je bio nekakav disco-đir. Ona bi to sigurno i dandanas dobro otpjevala, no bilo bi potpuno drukčije i dogovorili smo se da ćemo iskoristiti taj njezin stari glas iz 70-ih godina kada je nastala ta snimka. I ja sam to jednostavno ubacio u Vocal Remover, odvojio originalni vokal, prateće vokale, jeke, sve, i obradio, implementirao u novi aranžman.

Na fotografiji: Željko Bebek
Fotografija: Karla Matulina

Željko Bebek: Nemam baš pozitivno mišljenje, ali imam pravo na taj osjećaj, imam taj senior, imao sam neko svoje vrijeme koje je pripadalo i još pripada meni, a umjetna inteligencija, sve ono što slijedi u budućnosti, vjerojatno će biti dobro za one koji dolaze.

Tako da nemam ništa protiv njih, ali, recimo, osobno se ne bih volio služiti ničime iz umjetne inteligencije. Čak i na mobitelu, kada instaliraš te aplikacije, neugodno ti je kada kažeš, izgovoriš ime, a on ti nabroji što se traži od njega. AI se sigurno može dobro iskoristiti u znanosti i primijeniti u životu, sigurno će se primjenjivati još više. I na mnoge načine to će biti dobra stvar u budućnosti. Vjerujem da neće izazivati ratove. A kad je glazba u pitanju, kad je rock’n’roll u pitanju, mislim da je tu ljudski čimbenik na prvome mjestu, i to onaj koji možeš vidjeti, čuti, dodirnuti i automatski po tome osjetiti. Samo tako mogu se izazvati emocije.

Zvonimir Bebek: Što se rock’n’rolla tiče, koji je genetski u meni, smatram da ništa ne može zamijeniti rock’n’roll, odnos između nas i publike.

Želimir Babogredac (predsjednik HDU-a): Morat ćemo imati jedno razdoblje rada u koje će biti uključena umjetna inteligencija, razdoblje u kojem ćemo moći vidjeti dobre i loše strane. Današnja glazbena kreacija zapravo je već napravljena s pomoću računala i sve je već gotovo na pola puta, gotovo se sve danas može ostvariti na taj način. Tako da će uporaba umjetne inteligencije nekima pomoći u korekciji njihova znanja-neznanja, možda će popraviti neke banalnosti koje si danas autori mogu priuštiti. Mislim da je sve to zajedno i dobro i loše, smatram kako je čovjeku jednostavno nužno da još netko razmišlja za njega. Imamo jedan sjajan primjer koji je vezan za Beatlese, zahvaljujući toj novoj tehnologiji. Svi smo čuli pjesmu Now and Then koju je kao demo snimio John Lennon, ali bio je problem u snimci. Iako su i ostali članovi Beatlesa radili u 90-ima na toj snimci, velik je problem bio šum na toj demosnimci, a nova tehnologija to je očistila, dobili smo kristalno čist, jasan glas Johna Lennona. To je dugotrajan rad. Znači, mi smo sada dobili tehnički besprijekorno čistu – odličnu pjesmu. Moramo znati da je to bilo seciranje svakoga pojedinog šuma i tona na stotine načina i da su to bili ozbiljni radovi ekipa koji su trajali nekoliko mjeseci. Međutim, za snimku Beatlesa to sve skupa ima i logike i razloga raditi. Da je Lennon na jednoj demovrpci ostavio pjesmu koja je u Beatlesovu stilu, koja ima jednu jaku tekstualno-aktualnu poruku, zbog koje je McCartney, kad je čuo snimku, dobio volju napraviti ostatak pjesme. Sve to što je zapisano zapravo zvuči kao da je zapisano nekom Božjom rukom i veseli me što se to dogodilo.

Na fotografiji: Želimir Babogredac
Fotografija: Bojan Zibar

__________________________

Vođeni idejom spajanja glazbenog svijeta pod jedan nazivnik, Hrvatska diskografska udruga je odlučila publici približiti riječi onih bez kojih taj svijet ne bi bio moguć – glazbenicama i glazbenicima.

Cilj ovog projekta je putem zanimljivih i sadržajnih intervjua predstaviti najbolje doajene te najnovije talentirane izvođače i izvođačice. Intervjui se objavljuju dva puta mjesečno, pod perom Zlatka Turkalja Turkija, koji će svojim dugogodišnjim iskustvom čitateljima predstaviti ono najbolje od glazbe.

Pratite naše društvene profile na Facebooku Instagramu te službenu web-stranicu jer vas čeka pregršt kvalitetnog i atraktivnog glazbenog sadržaja!
__________________________

Fotografije: Karla Matulina, Bojan Zibar, cuongdv / Pixabay