Put pod noge i otkrijte što volimo kod glazbe. Tu su albumi, streming servisi, glazbeni dućani, zvijezde pop-scene, hrvatski diskografi, glazbene nagrade i mobiteli. I sve to u 14 točaka. Na način proslave 25 godina HDU-a.
Uskoro će Valentinovo, no najprije Top.HR Music Awards. Dan slavlja glazbe i pjesama koje volimo. I zato vam donosimo pregled glazbenog prošlog i sadašnjeg u 14 točaka. Jer 14 je magičan broj. Baš kao i 25. A toliko, točno 25, ima Hrvatska diskografska udruga, skup mahera koji naš život čini ljepšim. Jer nam donosi i Vojka V, i Severinu, i Tonyja Cetinskog, i Niku Turković, i Tomislava Bralića, i Hladno pivo, i Daleku obalu i sve one albume koji su nam dragi i sve one pjesme koje su nam baš mile. I da, Udruga je osnovana 14. u mjesecu. Pa vi recite koliko je tu zaljubljenih ljudi na jednom mjestu. Zaljubljenih u glazbu, jasno. Ono drugo nećemo spominjati.
Okej, devedesete. Potpuno drugačije desetljeće. S malo mobitela i puno kaseta.
Mjesec dana prije 14. lipnja 1995., tog čarobnog datuma kada je osnovana Hrvatska diskografska udruga – na Eurovizijskom natjecanju u Dublinu pobijedila je norveška grupa Secret Garden s new age singlom “Nocturne”, a naši predstavnici – Magazin i Lidija – zauzeli su visoko šesto mjesto s pjesmom “Nostalgija”. Sjećate li se toga doba?
Sredinom devedesetih u Hrvatskoj je prisutnost mobitela – uglavnom Siemensovih, Motorolinih ili Nokijinih – bila malena. Internet je došao krajem 1992. godine, važni dokumenti su se razmjenjivali telefaksom, a pisalo se pisaćom mašinom ili na PC-ju modela 386 i 486. Vinilni albumi su se prodavali u simboličnim nakladama, a na gradskim trgovima nicali su štandovi piratskih CD-a i kaseta snimanih u kućnoj radinosti. Dan prije osnivačke skupštine Hrvatske diskografske udruge u Americi je objavljen “Jagged Little Pill” Alanis Morissette, a pet dana nakon utemeljenja udruženja domaćih diskografa pojavio se dvostruki CD Michaela Jacksona “HIStory”.
Slušali smo CD-e koje su objavljivale članice HDU-a. YouTube? Dajte, molim Vas!
Rado biste do spota Dine Merlina? Može. Jednim klikom. No, u devedesetima bi vas na takvu želju pogledali blijedo. Mora da vam se pomaknulo. Tad smo navigivali CD playere i okolo nosali walkmane. Da slušamo CRO dance ili Blackout s početaka domaćeg hip hopa. Vrhunac glazbenog poslovanja došao je 1999. godine. U toj godini je CD na američkom tržištu donio 87.9 posto udjela diskografskog poslovanja koje je iznosilo 14.6 milijardi dolara. Diskografi HDU-a tada su objavili, primjerice, Gibonnijev “Judi, zviri i beštimje” i “Svima želim raj za sve” grupe Mayales. Želje su bile lijepe. Pjesme još bolje. I činimo pravu stvar. Pamtimo ih i pjevušimo i dandanas.
Pirati s Kariba? Da ne bi. Ekipa s pržilicama i oglasima na banderama.
Pad diskografskog poslovanja u fizičkom obliku počeo je s otkrićem kako je glazbu moguće dijeliti internetom, a novoosnovana cross-platforma Napster – pojavila se upravo 1999. godine – postala je simbolom glazbenog piratstva do današnjeg dana. Toliko da i danas, premda je kao pirat vrlo brzo nestala, kod diskografa predstavlja omrznuti pojam koji se sa zebnjom spominje. Hrvatska diskografska udruga osnovala je odjel za borbu protiv – ne Kariba (tamo su Brain Holidays snimili svoj novi album) već piratstva. Bageri su radili, a pirati s vremenom ostali bez zanata. U glazbi, dakako. Nakon iTunesa, nastala je Fonoteka T-Coma, a onda su došli servisi koji nas hrane. Stihovima i notama. Oni imaju glazbe na izvoz. Pa tako hitove Z++ ili Olivera pronađemo u tili čas. I milo nam je oko srca.
Mjuzu u Hrvatskoj slušamo puno. I intenzivno. Više no što mislite.
Da, tako je. Možda vam to promiče s radara kad se vozite na povratku s posla ili radosno treperite s kumovima na svadbenoj svečanosti. Pjesma nam je prevažna. Hrani nas. I to stalno i posvuda. Glazba se u Hrvatskoj, govore podaci Istraživanja o navikama slušanja glazbe koju je HDU naručila 2018. godine, sluša više negoli ikada ranije – tri sata dnevno. Sluša se na radiju i putem pametnih telefona, na kompjutoru, laptopu i tabletu. U njoj se uživa na Hi-Fi uređajima, bluetooth zvučnicima, pametnim zvučnicima, slušalicama naših mp3 playera i pametnim satovima. Oko nas je na kavi u kafiću i za vrijeme festivala (nadamo se novima!) ili izlaska u klubu (i toga se sjećamo rado). Glazbu nalazimo na Facebooku i Twitteru, TikToku i Instagramu. Pretražujemo je na Googleu i gledamo na YouTubeu. Linkamo je u e-mailu i porukama na Messengeru.
Diskografska kuća ja “Katica za sve”. Vašem omiljenom izvođaču. I zvijezdi s naslovnice.
Znate kako ide. Kava ujutro i čaša mlijeka prije spavanja. A u međuvremenu sve ostalo. Massimu ili Vatri diskograf je ispružena ruka i uho za slušanje. Jer su potrebe popularne umjetnosti i zakoni poslovanja diskografske kuće okupljene u HDU mahom, od proizvođača i distributera albuma, pretvorile u kompanije s pristupom poslu koji ćemo opisati terminom 360 stupnjeva. Dakle? Puni krug. To znači kako su postale marketinške agencije, organizatori evenata, PR specijalisti, publishing kompanije, koncertne agencije i medijske kuće u jednom. I one su brižne. Jer paze na sve. Pa je onda hit-pjesma s nama i uz kavu i uz mlijeko.
Digitalizira se život. Zar? Pa jeste li na Fejsu? Digitalizira se i glazba. Da nam bude pri ruci.
Često smetnemo s uma kako ima bogatu povijest popularne glazbe i diskografsku tradiciju koja se mjeri…pa, stotinjak godina. Još od tvornice Slavoljuba Penkale. A u to zlatno doba dvadesetih postojali su šelaci kao oblici gramofonskih ploča dok je digitalno doba bilo i dalje od Julesa Vernea, književnik o tome nije razmišljao. Jer da jest, dobili bismo još koje remek-djelo pisanog štiva. Uglavnom, digitalno doba trebalo je transformaciju i pretvaranje kompletnih glazbenih arhiva u digitalne zapise. Croatia Records je dvadesetak godina digitalizirala svoj katalog, toliko je divne glazbe koju imamo. Pa tako danas i Arsena Dedića i Bijele strijele i Elviru Voću možemo pronaći na streaming servisu. Domaća glazbena baza posve je digitalizirana i dostupna na korištenje svima. No, ona nije konačna. Jer diskografi u razvoj izvođača, nove snimke i marketing ulože više od 30 milijuna kuna godišnje. Tako da svakoga dana bude snimljeno ponešto nova.
Volimo te male dućane. Oni su duša glazbe u koju se zaljubljujemo.
Ljepota koju nudi to maleno mjesto neodoljiva je. Jer zaista je divno biti okružen pločama, CD-ima i majicama koje nas podsjećaju na ono što beskrajno volimo. Taj stih, tu melodiju ili tu zvijezdu iz prošlosti ili današnjih dana kojoj se divimo. Bob Dylan ili Billie Eilish, Novi fosili ili Mia Dimšić, Pavel ili Bijelo dugme, Klapa Rišpet ili Spice Girls. U specijaliziranim malim dućanima je ugodno jer slušamo glazbu, razgovaramo o glazbi i istražujemo glazbu opipom. Nailazimo na box setove, šalice i krigle s albumima ili glazbenicima koji nas nadahnjuju i kupujemo ulaznice za koncerte. Hrvatska je posebna po tome što je – i u dobu u kojemu su europski glazbeni dućani nestajali ili bili bolno prorjeđivani – zadržala tu tradiciju. Record Store Day koji u Hrvatskoj organizira Hrvatska diskografska udruga nas podsjeća na to koliko su takvi prostori poželjan dio naslijeđa kulture i popularne kulture, ali i stila života svih nas. Onda? Koju ploču ćete staviti na gramofon i istražiti njezin omot?
Albumi uz koje smo voljeli, tješili se, vrištali, plesali i baš – uživali? O da, ima ih. I to puno.
Kako smo ono rekli? Svi pjevaju, ja ne čujem? Mišine albume baš znamo vrtjeti. Dižemo ruke u zrak i pjevamo si kad spremamo paštu. A sve te albume rado i obredno stavljamo na gramofone kad nam dođe. Ili spremamo u digitalnu kolekciju na Spotifyju ili Apple Musicu. Hrvatska diskografska udruga slavi Nacionalni dan glazbenih albuma i to je jedan lijep praznik. Obilježava se u listopadu i podsjeća nas da je život pjesma. I kako postoji taj veličanstveni umjetnički koncept glazbenog albuma. Nacionalni dan glazbenog albuma počeo se obilježavati povodom 70. obljetnice prvog albuma ikad objavljenog. Bilo je to 1948. godine, kada je uspostavljen glazbeni standard vinilne long-play ploče. Radilo se o izdanju Nathan Milstein – “Mendelssohn Violin Concerto” koji je objavila diskografska kuća Columbia. Prvi domaći album pojavio se 1956. godine. U pitanju je izdanje Ivo Robić – “Pjeva Vam Ivo Robić” koje je objavio Jugoton.
Zavucite ruku u džep i izvadite mobitel. Kad tamo, držite 60 milja pjesama. Fascinantno.
Danas je nezamislivo živjeti bez streaming servisa. Te njegove udobnosti i izbora koji nudi. Pa i poigrati se s njime. Uz slušanje poznatog, istraživati manje poznato ili pustiti njegovu algoritmu da vam sugerira ono što bi vam se moglo svidjeti. I upravo je godina u kojoj se obilježava 25. godišnjica Hrvatske diskografske udruge, godina streaming servisa u Hrvatskoj. Jer 2020. su nam došli Apple Music i Spotify, važni dečki u svijetu streaminga. Oni nude i podcaste i radijske kanale i autorske playliste i druženje korisnika i albume i playliste. Albume koji nam se svide završavaju u našoj virtualnoj biblioteci, a playliste stvaramo sami ili se pretplaćujemo na autorske koje pripremaju znalci sa samih servisa ili netko od ljudi koji ga koriste. A ti se ljudi već sad broje u milijardama.
Probudili ste se u noći? Našli na Sjevernom polu? Nema problema. Jedan klik i playlista je tu.
Stvari su ovako postavljene. Želite li što prije preslušati novi album Ariane Grande ili Severine, čekat ćete da otkuca ponoć i sekundu i nakon toga jednoga od Petka nove glazbe pronaći kompletan projekt na zaslonu kompjutora ili, još bolje, pametnoga telefona. U trenutku izlaska albuma “positions” ili “Halo”, veselo ćete ga, ma gdje se nalazili, slušati na streaming servisu. Vaša aplikacija za Deezer, Spotify ili Apple Music je vaš dućan, a Ariana ili Severina su heroine kojima se divite. Tako to jednostavno funkcionira – udobno i u skladu s prednostima novoga doba. No, na istome mjestu ćete pronaći pregršt pjesama koje su izlistane na playlistama. Playliste su čudo streaming servisa i mjesto koje će zadovoljiti svaku našu znatiželju. Jer one nude popise koje sami stvaramo ili za nas to čine specijalisti različitih glazbenih područja.
Želite li biti u toku s domaćom glazbom, možete posjetiti profil Hrvatske diskografske udruge na servisima Apple Music, Deezer i Spotify i tamo pronaći komplet playlista. Među njima su liste pjesama organizirane prema žanru (pop, zabavno, alternativno, asfalt), raspoloženju (vikend party, nedjeljni chill, optimizam i renesansa) i vremenu objave pjesama (novo, antologija). Playlista novo donosi novobjavljene pjesme i ažurira se svakoga petka, a svaku od playlista možete zapratiti i tako je imati nadohvat ruke ili biti informirani o tome kad se ažuriraju.
Da da, radio je važan. U braku s pjesmama, dovodi vam Inkubator. Dobre glazbe, jasno.
Glazba se danas sluša bilo kad i bilo gdje. I sluša se – sve više. Na svjetskoj razini to iznosi dva i pol sata dnevno, a u Americi i više. Najčešće u automobilu, ali učestalo i za šetnje ulicama ili rada za kompjutorom. Navike ljudi su takve da u svijetu 86 posto ljudi, navodi IFPI, sluša glazbu putem streaminga – u trenutku kada želi i što želi. Najzastupljenija platforma je YouTube, ali u kategoriji mlade publike – one u dobi između 16 i 24 godine – u glazbi se najviše uživa putem pretplate na odabrani streaming servis. Ipak, nova glazba se najčešće otkriva – putem radijskih programa. U svijetu. Je li tako i u Hrvatskoj? Istraživanje HDU-a o navikama slušanja glazbe potvrdilo je da je i kod nas slično. A kada spojite radio i glazbu, dobijete Inkubator dobre glazbe. Tjedni radijski show vodi naša Ana Radišić, a pruža puno informacija, hitova, pregled liste HRtop 40 i predstavljanje novih albuma koji priprema Kornelije Hećimović. Inkubator dobre glazbe se emitira na brojnim radijskim postajama u Hrvatskoj, a kao podcast se može pronaći na nekoliko platformi kao što su PodBaen, Apple Podcasts i Google Podcasts.
Kad će taj petak? Opuštanje počinje s novim stvarima koje se objavljuju u – petak.
Pazite sad. Podaci Hrvatske diskografske udruge govore kako se u našoj zemlji objavljuje u prosjeku nešto manje od 400 albuma godišnje. A dan kada ih, u pravilu, prvi puta pronalazimo na streaming servisima ili u prodavaonicama ploča (tak se veli po tradiciji, zapravo je dućan s glazbom) je – petak. Albumi su se nekada objavljivali ponedjeljkom (Europa), utorkom (Amerika) i petkom (Australija), ali je digitalni svijet promijenio pravila. I sada sve u cijelome svijetu dolazi istoga dana. Taman onda kad smo najviše otvoreni zabavi i upoznavanju s nečim (ili nekim?) novim. Tada se ažuriraju playliste novih pjesama na streaming servisima, a Hrvatska diskografska udruga šalje newsletter s diskografskim novostima koje su nas snašle. Pa dakle, želite li biti informirani kako su Mia Negovetić, Darko Rundek ili Ivan Zak objavila štošta novo, pretplatite se ovdje. Newsletter donosi i linkove na playliste, radijski podcast Inkubatora, pregled lista popularnosti i popis videospotova. I znajte kako je popis novih domaćih albuma moguće pronaći na profilu HDU-a na streaming servisu Deezer.
Top-liste su omiljena mjesta. Da promotrimo kako stoje naši.
Top-liste su baš če-če. Sviđaju nam se ti modeli glazbenog natjecanja i atraktivnih radijskih showova. Na jednom mjestu nude najveće hitove i najtraženije albume. Hrvatska diskografska udruga je formirane su nacionalne liste popularnosti pjesama i albuma, zasnovane na podacima komadne prodaje i radijskog emitiranja. HRtop 40, primjerice, donosi listu radijskog emitiranja i na njenom prvom mjestu smo često vidjeli Vatru, Ninu Badrić, Petra Grašu, Juru Brkljaču i Massima. Na stranici top-lista.hr koja je središnje mjesto domaćih lista popularnosti možete pronaći Top-liste prodaje domaćih albuma, stranih albuma i vinilnih izdanja.
Tamo pronalazimo i ARC Top 40, službenu radijsku listu svjetskih singlova Airplay Radio Charta i saznajemo koja pjesma je Zabavni hit-mjeseca. Podatke za radijske liste prikuplja servis 1Played koji analizira emitiranje pjesama na preko 140 radijskih stanica u zemlji. Niste znali da ih ima toliko? E pa, ima ih i više. S listom HRtop 40 premijerno se upoznajemo u subotnjem televizijskom showu Top.HR s Anom Radišić koja se emitira u programu RTL-a. Radijski show ARC Top 40 možete slušati ponedjeljkom u programu HR2.
Ajme kako volimo darove. Pohvale. Nagrade. Priznanja isto.
Tako je to. Rođendane i Božiće volimo i zato jer nas daruju. Poklanjaju nam sitnice koje život znače i stvari koje baš želimo. Glazbenici svoje darove dobivaju u obliku priznanja za njihov rad. A ona se dijele u obliku nagrada po kategorijama po nekom ključu. Objektivnom ili subjektivnom. Na osnovi glasačkog tijela ili podataka koji dolaze s mjesta prodaje ili emitiranja, odnosno slušanja njihovih radova. Top.HR Music Awards je priznanje koje se dodjeljuje u devet kategorija. I to redom: najstreamaniji izvođač, najprodavaniji domaći album, najprodavaniji strani album, pjesma godine, grupa, muški izvođač, ženski izvođač, novi izvođač i najstreamanija pjesma. Zanimljivo će biti 7. veljače saznati tko je to obilježio prošlu-tu-tako-posebnu godinu. Dodjela će biti održana po svim epidemiološkim propisima, i to na dvije lokacije- najsuvremenijeg televizijskog studija RTL-a i najmodernijeg diskografskog studija Croatia Recordsa, ali ove godine bez publike. Razlog? Svi ga znamo. Jer zato nosimo maske. Raznih boja i raznih oblika. Brendirane ili medicinske, svejedno.
Autor teksta: Goran Komerički
