Poštovani,

nedavna istraživanja o navikama slušanja glazbe koja su provedena u Hrvatskoj i svijetu pokazuju kako se glazba sluša i konzumira više nego ikada prije, ističući njezino pozitivno djelovanje na mentalno zdravlje i dobrobit te brojne mogućnosti daljnjeg razvoja glazbene industrije te promoviranja izvođača u njihovom kreativnom stvaralaštvu. Tržiste digitalnih glazbenih platformi doživljava veliki rast u Hrvatskoj, dok i dalje vlada veliki interes za CD-ima i vinilnim pločama.

Isto tako, ljubitelji glazbe svjesni su važnosti intelektualnog vlasništva, što je jedna od tema rasprave o radu i djelovanju sustava umjetne inteligencije. Osim toga, u Hrvatskoj se nastavljaju razgovori o nedostacima Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, što pomno prate i svjetske organizacije.

Pored navedenog, u protekloj godini nastavili smo s dodjelama nagrada značajnim glazbenicima, skladateljima i diskografskim kućama čiji je rad obilježio hrvatsku glazbenu scenu.

U nastavku Vam dostavljamo samo neke od najvažnijih aktivnosti u prošloj godini.

Zahvaljujemo Vam na stalnoj podršci i povjerenju i u 2023. godini.

Srdačan pozdrav i sve najbolje u novoj, 2024. godini.

Vaša Hrvatska diskografska udruga

Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF već su početkom 2022. godine podnijeli Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s Ustavom Republike Hrvatske. Naime, zakonodavac je naložio da se revidiraju i usklade s odredbama novog Zakona svi stari ugovori za što je ostavio rok od svega 3 godine u kojem da se to i želi učiniti je jednostavno nemoguće budući da se ovdje radi o potrebi revidiranja preko 180 000 snimaka. Ova odredba izazvala je brojne kritike domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka koji ističu da se radi o zabranjenoj retroaktivnoj primjeni Zakona kojom se neovlašteno zadire u već stečena prava.

Svoju zabrinutost prema Ministarstvu kulture i medija, a zbog nedorečenih pravila i nejasne situacije u više je navrata iskazala i Svjetska diskografska organizacija (IFPI) uz podršku najvećih svjetskih izdavačkih kuća – Universal Music Group, Warner Music Group i Sony Music. Ustavni sud u 2023. godini je zaprimio i dodatna pravna mišljenja domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka koji u svojim zaključcima jasno ističu ne samo nedorečenost ovog Zakona nego i štetu koju on može prouzročiti, a uzimajući u obzir potencijalne

Polazeći od činjenice da su proizvođači fonograma u Republici Hrvatskoj okupljeni u Hrvatskoj diskografskoj udruzi kao strukovnoj organizaciji koja se bavi unapređenjem i razvojem prava proizvođača fonograma te glazbene industrije uopće, a s obzirom na probleme koji se pojavljuju vezano uz primjenu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Hrvatska diskografska udruga ujedinjena je u stavovima te je u ožujku 2023. godine donijela Apel o zaštiti digitalnog tržišta hrvatske glazbe kojim su zamoljene sve nadležne institucije u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji da djeluju u skladu s Ustavom i pravom Europske unije, prihvaćajući brojna pravna mišljenja međunarodnih i domaćih pravnih stručnjaka, u skladu sa svojim ovlastima zaštite u Apelu navedena temeljna prava.

Dana 30. ožujka 2023., u Auli Sveučilišta u Zagrebu je održan okrugli stol o intelektualnom vlasništvu na kojem su sudjelovali i predstavnici glazbenih izdavača, a najveće zanimanje izazvala je diskusija o glazbenoj industriji. Tom prilikom, Maja Vidmar Klarić je izjavila kako je hrvatska glazba dostupna na većini digitalnih servisa, a kako bi to bilo danas moguće, diskografi su proces digitalizacije počeli davno, još 1997. godine, a sve kako bi 2013. godine, kada je prvi digitalni servis stigao u Hrvatsku, sva hrvatska diskografija bila dostupna na streaming servisima.

U lipnju 2023. godine, slijedom novih pravila iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a koja se odnose na reguliranje odnosa između izvođača i diskografa, Hrvatska diskografska udruga uputila je javni poziv svim onim izvođačima koji su u bilo kojem razdoblju sudjelovali u stvaranju bilo koje snimljene pjesme domaćeg repertoara da se obrate Hrvatskoj diskografskoj udruzi ili diskografskim kućama s kojima su surađivali, ako suprotno informacijama kojima HDU raspolaže, smatraju da neko od njihovih izvođačkih prava nije riješeno, ostvareno ili regulirano i da nisu primili naknadu.

brojne sudske sporove koji će sami po sebi izravno nanijeti štetu i hrvatskom pravosudnom sustavu koji je već dovoljno zatrpan predmetima koji se rješavaju godinama, a sve samo zbog nepoštivanja smjernica Europske direktive i prava slobode izbora.

Dana 10. studenoga 2023. je na okruglom stolu u Zagrebu održana rasprava o opasnostima za glazbenu industriju, ali i pravni sustav Republike Hrvatske koje donose pojedine odredbe novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. O njima su govorile istaknute pravne stručnjakinje: dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, bivša saborska zastupnica i odvjetnica, dr. sc. Sandra Marković, odvjetnica iz odvjetničkog ureda Marković, Grbavac i Gliha i stručnjakinja za ustavno pravo te Valentina Šokec, odvjetnica iz odvjetničkog ureda Korper i partneri te stručnjakinja za autorsko pravo. Pozornost je skrenuta prije svega na odredbu koja se odnosi na obvezu koja je nametnuta diskografima da do 21. listopada 2024. godine ponovno sklapaju ugovore s izvođačima za korištenje starih snimaka na internetu. Ako tako ne postupe, smatrat će se da prava izvođača na njih nikada nisu prenesena iako se godinama izvršavaju te će ista krenuti ostvarivati umjesto samih izvođača kolektivna organizacija – HUZIP, koja nikada nije sudjelovala u nastanku snimke niti ulaganjima ni rizicima, a pripasti će joj pravo da za sebe zadržava trošak na ime prava izvođača. Odvjetnica Vesna Škare Ožbolt dodala je: “Zakoni se donose kako bi regulirali odnose u društvu i poboljšali kvalitetu života. Zakoni moraju biti u skladu s Ustavom. Ja u svom dugogodišnjem saborskom mandatu nisam vidjela ovako eksplicitno navedenu jednu nevladinu i neprofitnu organizaciju kojoj je zakonodavac dao pravo monopola da ocjenjuje valjanost ugovora između izvođača i diskografa, a istovremeno preko nje idu i sve isplate izvođačima u slučaju da se ti ugovori proglase nevažećima. Pogodovanje isključivo jednoj udruzi, u ovom slučaju Hrvatskoj udruzi za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) je presedan kakav nemate u Europskoj praksi. Brzo će proći i ova treća godina prilagodbe i biti će jako zanimljivo vidjeti koliko je zakonodavac omogućio prihoda jedinoj udruzi kojoj je dao financijski monopol i neograničenu mogućnost za bogaćenje. Neki saborski zastupnici postavili su pitanja vezano za primjenu zakona, međutim konkretan odgovor ministarstva je izostao. Politika je preozbiljna stvar da bi bila prepuštena političarima.” Odvjetnica Sandra Marković kao stručnjakinja iz ustavnog prava istaknula je “da su ove odredbe Zakona retroaktivne jer Ustav izričito izražava načelo zabrane retroaktivnosti Zakona te da u ovom slučaju ne postoje razlozi koji bi opravdavali retroaktivnost, pogotovo uzimajući u obzir da se radi o privatnim odnosima, a ne javnom interesu. Također, u ostalim članicama Europske unije ne postoji ni približno sličan primjer ovakve zakonske regulative.” Zaključno, Ministarstvo kulture i medija na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek do danas nije odgovorilo na primjedbe i pitanja koja se odnose na procjenu učinaka ovog Zakona i njegovu provedbu u praksi kada protekne trogodišnji rok, što ostavlja dojam da se u ovom slučaju radi osobnih interesa manipuliralo Zakonom tako da se sredstva koja pripadaju izvođačima preusmjeravaju na neprofitnu organizaciju.

U prosincu 2023. godine na HRT-u je emitiran prilog o novom Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, s naglaskom na probleme koje pojedine odredbe Zakona mogu proizvesti za glazbenu industriju, ali i cjelokupan pravni sustav Republike Hrvatske. Slikovito i vrlo razumljivo to je opisao jedan od najuspješnijih hrvatskih glazbenika g. Drago Diklić, a njegov pisani osvrt na pojedine odredbe novog Zakona prenosimo u cijelosti:

Tko je tu lud?

Zar našoj vladi nije jasno da takav zakon vodi u čistu pljačku diskografa, koji su u svoja izdanja, kroz kreaciju, marketing, produkciju i honorare izvođačima, ulagali vlastita sredstva. Što je HUZIP, ili bilo tko drugi, uložio u postojeće snimke, produkciju i izdanja? Ništa!!! Kakva je to idiotarija s novim ugovorima za izdanja iz davnih vremena! Pa, diskografi imaju ugovore s izvođačima, bez njih ne bi niti mogli izdati nosače zvuka, ili slike. A, izvođači su dobili svoje honorare u fiksnom, jednokratnom iznosu, ili u postotku od prodaje, već prema davno uzajamno prihvaćenim uvjetima i sklopljenim ugovorima. Pa zar nije suludo predlagati da se s izvođačima i glazbenicima, kojih na mnogim snimkama ima i po pedesetak, a i više, sklapaju novi ugovori. I to, za godine unatrag. Za preko 180.000, samo domaćih, izdanja. A, što je sa stranim diskografima čija su se izdanja kroz više od 80 godina prodavala na našem prostoru. Kome s normalnim koeficijentom inteligencije takvo što uopće može pasti na pamet. Tko, i za koga, od takve bezobrazno smišljene pljačke i presedana u diskografskoj industriji, želi pobrati nezaslužena materijalna sredstva? Da li će se na tim, već postojećim, izdanjima morati upisati HUZIP, ili netko drugi, što po zakonu mora i biti, kao novi izdavač? Ma, dajte, najte!!! Pa, zar je ovom našem društvu i vlasti potrebna još jedna afera, koja će, neminovno, završiti pred međunarodnim arbitražama i sudovima. Sve skupa je za ne vjerovati. I zaista! Tko je tu lud?

Za detaljnije informacije pozivamo vas da posjetite stranicu Hrvatske diskografske udruge.

Porast glazbenog streaminga u Hrvatskoj zalog je za optimizam. Pokazuje uspjeh kontinuiranih nastojanja sudionika diskografske zajednice na širenju kulture streaminga u našoj zemlji.

Porast interesa za glazbeni streaming u Hrvatskoj – prema podacima kompanije Luminate, on iznosi 57% na godišnjoj razini – pokazuje kako kod nas svjedočimo i rastu interesa za glazbene sadržaje općenito uključujući potražnju za vinilna diskografska izdanja, koncerte i korištenja glazbe na aplikacijama i uslugama za kratki video (TikTok, Insta Reel, Instagram Story, YouTube Shorts).

Uz to, potvrđuje da Hrvatska slijedi svjetske trendove koji pokazuju da je glazbeni streaming najdominantniji oblik slušanja glazbe i jedan od glavnih pokretača prihoda glazbene industrije. Na taj način, naša zemlja dijeli optimizam poslovanja svjetske glazbene industrije čiji prihodi i utjecaj rastu iz godine u godinu. Luminate je najutjecajnija kompanija na svijetu s područja prikupljanja analize podataka u industriji zabave koji čine važan alat za razumijevanje trendova u glazbenoj industriji.

Uspon korištenja glazbenog streaminga je rezultat kontinuiranog rada diskografske zajednice u Hrvatskoj na javnoj komunikaciji streaming servisa kao jednostavne, privlačne i idealne platforme za brz pristup glazbi i uživanju u glazbenim sadržajima po izboru. Tijekom prošlih godina Hrvatska diskografska udruga je, jednako tako, sustavno radila na edukaciji izvođača kako bi se što uspješnije povezali s dobom vladavine glazbenog streaminga, predstavili na digitalnim platformama i pozvali svoju publiku da na servisima kao što su Apple Music, Deezer, Spotify, YouTube i TIDAL pronađu njihovu glazbu.

U proteklom razdoblju Hrvatska diskografska udruga je organizirala i Nacionalnu konferenciju za izvođače u glazbenoj industriji tijekom koje je održana prezentacija “Kultura streaminga: novo doba za izvođače”.

“Uloga diskografa u ostvarivanju što boljih rezultata streamanja glazbe daleko nadilazi potrebe koje donosi distribucija digitalnih izdanja na same servise”, ističe predsjednik HDU-a Želimir Babogredac i pojašnjava: “Glavni zadatak je raditi na prepoznavanju albuma i pjesama iz našeg kataloga u digitalnom okruženju. A to znači uspješno korištenje različitih vrsta poslovnih alata i mogućnosti koje nam daje ekosustav glazbenog streaminga poput playlista, uređenja profila, digitalnog marketinga ili uvezivanja pojavnosti izdanja naših izvođala na različitim digitalnim platformama. Preduvjet svega toga je digitalizacija. Croatia Records je, primjerice, uložila velike resurse kako bi digitalizirala kompletan svoj katalog i pripremila ga za poslovanje u digitalnom dobu.”

Diskografska zajednica u Hrvatskoj je, za potrebe uspješnog poslovanja u digitalnom dobu, angažirala niz stručnjaka različitih profila iz područja marketinga, digitalnog marketinga, promocije, komunikacija na društvenim mrežama i specijalista za digitalne platforme kako bi postizala što bolje rezultate.

“Porast interesa za glazbeni streaming znači i porast prihoda koji će osjetiti svi sudionici glazbene industrije uključujući izvođače, autore i diskografske kuće”, naglašava Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a (Udruga za zaštitu, prikupljanje I raspodjelu naknada fonogramskih prava), “i taj rast prihoda zalog je za uspješan razvoj i nastavak uspona diskografskog poslovanja, ali i odličan poticaj za kreativnost naših izvođača.”

“Podatak o tome kako smo drugo najbrže rastuće tržište na svijetu kruna je uspješne poslovne godine u glazbenoj industriji u kojoj smo dobili i listu Croatia Songs u sekciji Hits of the World magazina Billboard, naglašava član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge i predsjednik RUNDA-e (regionalne udruge nezavisnih izdavača) Dario Draštata i dodaje: “Na taj način smo postali puno vidljiviji na globalnoj mapi glazbene industrije. Svakodnevna suradnja sa Svjetskom diskografskom federacijom (IFPI) i Europskom udrugom nezavisnih izdavača – IMPALA,  organiziranje ili podrška konferencijama s međunarodnim sudionicima – kao što su Međunarodna konferencija o digitalnim pravima u glazbenoj industriji i Runda Digital Day drži nas ukorak sa svjetskim poslovnim trendovima. A među njima vrlo važno mjesto zauzima glazbeni streaming.”

Osim priznanja za glazbene uspjehe u 2022. godini na dodjeli koju su organizirali Hrvatska diskografska udruga i RTL, uručene su i Multi-platinum nagrade grupi Parni valjak i Danielu Popoviću

Na glazbenom putovanju na koje nas je odvela četvrta dodjela nagrade Top.HR Music Awards u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog uživali su brojni okupljeni. Nagradu organiziraju Hrvatska diskografska udruga i RTL, a na njoj su nagrađeni najuspješniji glazbenici u protekloj godini u 11 kategorija po preciznim podacima dobivenim prema radijskom emitiranju HR Top 40, koji uključuju više od 140 radijskih postaja diljem zemlje, prema fizičkoj prodaji te prema podacima o digitalnoj prodaji na glazbenim streaming servisima.

U kategoriji pjesma godine slavili su Eni Jurišić i Matija Cvek s pjesmom “Trebaš li me”, muški izvođač godine je Luka Nižetić, ženski izvođač je Mia Dimšić, novi izvođač godine je Lorena Bućan dok je grupa godine Parni valjak. Najprodavaniji novi domaći album je “Lipanj, srpanj, kolovoz” grupe Urban & 4, dok je najprodavaniji domaći album u reizdanju “Odbrana i poslednji dani” grupe Idoli. Streaming singl godine je “Fališ mi” koji izvode Severina i Azis, a Severina je ujedno i streaming izvođač godine. U kategoriji najprodavanijeg inozemnog albuma nagradu je odnio “Unlimited Love” grupe Red Hot Chili Peppers, dok je inozemni izvođač godine Ed Sheeran.

Osim nagrada za proteklu godinu, na dodjeli su uručena i posebno vrijedna priznanja – Multi-platinum Award Hrvatske diskografske udruge za vrhunska diskografska dostignuća koja su dobili Parni valjak za vrhunska diskografska dostignuća i jedinstven doprinos rock kulturi i glazbenoj industriji te Daniel Popović za vrhunska diskografska dostignuća legendarnog albuma Bio sam naivan iz 1983. Već ranije Multi-platinum nagrade Hrvatske diskografske udruge za svoja glazbena dostignuća dobili su Vlatko Stefanovski, Željko Bebek i YU Grupa koji su uveličali ovogodišnju dodjelu.

Četvrta dodjela nagrada Top.HR, kroz koju je publiku vodila Ana Radišić, bila je i u znaku 75 godina postojanja Croatia Records (nekadašnji Jugoton) zahvaljujući čijem je djelovanju nastalo nebrojeno puno glazbenih albuma koji su obogatili domaću i regionalnu kulturnu glazbenu baštinu.

U odličnoj glazbenoj atmosferi prožetoj daškom prošlosti i suvremenim notama, na posebno emotivan način publika, među kojoj su bila i brojna poznata imena poput Borisa Novkovića, Matije Dedića, Marka Kutlića, grupe Detour, Zlatka Mateše, Pave, Jurice Popovića, Alena Đurasa i mnogih drugih,  prisjetila se glazbenog opusa jedinstvenog Massima Savića koji nas je napustio krajem prošle godine, a obilježeno je i 100 godina od rođenja Mister Morgena – Ive Robića.

Glazbena nagrada Top.HR Music Awards kroz četiri godine je postala vrijedno priznanje za rad i trud domaćih i stranih izvođača, a njezina posebna vrijednost je u činjenici što se nagrade dodjeljuju po precizno mjerenim rezultatima.

Ovogodišnji ambasadori Dana prodavaonica ploča bili su Opća Opasnost, Nika Turković, Tedi Spalato, Jure Brkljača, Lu Jakelić, Lidija Bajuk, Sandro Bastiančić i Vili Gobac.

Glazbeni svijet u subotu 22. travnja 2023. je obilježio Dan prodavaonica ploča (Record Store Day). Uz podršku Hrvatske diskografske udruge, obilježen je po jubilarni deseti put u Hrvatskoj, ekskluzivnim i raritetnim CD i vinilnim izdanjima te popustima, a u Zagrebu i Rijeci za ljubitelje glazbe organiziran je niz besplatnih nastupa u glazbenim prodavaonicama, kao i druženje s izvođačima.

Dan prodavaonica ploča podržali su i ovogodišnji ambasadori: Opća Opasnost, Nika Turković, Tedi Spalato, Jure Brkljača, Lu Jakelić, Lidija Bajuk, Sandro Bastiančić i Vili Gobac, koji su s fanovima podijelili vlastita glazbena iskustva i pozvali ih da vrednuju kulturu kupovanja albuma.

Ploča me podsjeća na sretno djetinjstvo. Najsretniji sam oduvijek bio u društvu ploča i omiljeni poklon mi je bila gramofonska ploča“, istaknuo je Sandro Bastiančić, i sam veliki kolekcionar ploča, dok je Lidija Bajuk dodatno navela da ploča za nju “još uvijek ima tu neku snagu uspomene jer predmet nije sam po sebi ništa ako nas ne veže za neke ljude, poznanstva, događaje i situacije.”

Za ovu posebnu priliku, hrvatski diskografi pripremili su popuste, što u dućanima diljem zemlje, što preko webshopova, i akustične koncerte, čime su izazvali veliku pozornost javnosti.

Tako je u Menart Multimedijalnoj knjižari u trgovačkom centru Avenue Mall održan sajam s ponudom od preko 3500 vinila, kao i koncert dua Meritas, Gorana Oreškovića i Josipa Palamete. U Rijeci, dućan Dallas Music Shop organizirao je akustični nastup ambasadora Sandra Bastiančića i Ane Kabalin.

Ambasadorica Dana prodavaonica ploča Nika Turković rekla je: “Meni je najljepši taj cijeli ritual. Vratilo se to sve kako je bilo prije. Vratilo se to da ponovno želimo ploče i opet nam je to fora i cool, i sad svi imamo gramofone doma odjednom“, dok je Jure Brkljača istaknuo važnost fizičkog izdanja kao “najbolje sredstvo za slušati ili upoznati nekog izvođača.

Iako se glazba u digitalnom dobu najviše konzumira putem glazbenih streaming servisa, ljubitelji glazbe svake godine sve više potvrđuju da je fizička prodaja još uvijek itekako prisutna u našim životima.

Drago mi je da smo ovogodišnji ambasadori jer mi jesmo malo iz onoga vremena kada je bilo uredno i normalno uzeti ploču ili bilo koji medij. Ploču pustiš od početka i ona svira do kraja, tako da smo uvijek slušali sve“, riječi su Pere Galića, koji je ujedno izrazio želju da njihov novi album bude i na ploči.

Dan prodavaonica ploča u svijetu se obilježava od 2008. godine.

Uz autora knjige Zlatka Turkalja Turkija, govornici su bili i Gabi Novak, Željko Bebek, Miroslav Rus i Želimir Babogredac, a glazbeni dio uveličale su Antonela Doko i Luce

Nacionalni dan albuma 2023. obilježen je u subotu  21. listopada 2023., uz promociju knjige “75 priča o albumima – Diskografska spajalica”, u Hoću knjigu Megastoreu. Događaj u organizaciji Hrvatske diskografske udruge, okupio je ljubitelje glazbe, autore, glazbenike i diskografsku industriju kako bi istaknuo značaj albuma u svijetu umjetnosti i zabave. Ovo događanje podsjetilo nas je na to koliko glazba kao umjetnost obogaćuje naše živote, povezuje nas unatoč različitim glazbenim preferencijama, prenosi priče i stvara duboka iskustva za slušatelje. Nacionalni dan albuma značajan je trenutak za hrvatsku glazbenu industriju i kulturnu baštinu, ističući njezinu važnost i doprinos umjetnosti.

Ovogodišnje obilježavanje Nacionalnog dana albuma poklopilo se sa 75. rođendanom glazbenog albuma kao formata. U svijetu glazbe, svaki album je unikatno djelo, a donosi priču i emocije, tekstove i zvukove. Kao podrška ovogodišnjem Nacionalnom danu albuma, mnogi poznati glazbenici preuzeli su ulogu ambasadora: Parni valjak, Detour, Ivana Kindl, klapa Šufit, Kojoti, Marko Matijević Sekul iz sastava Manntra, Mihael Kvorka i Teo Grčić.

Posebnost dana koji se obilježava u cijelome svijetu bila je promocija knjige Zlatka Turkalja Turkija “75 priča o albumima – Diskografska spajalica”, novog izdanja knjige iz edicije “Priče o albumima”. Nova poslastica za sve ljubitelje glazbe donosi priče o albumima i radu autora, glazbenika te diskografske industrije na jedinstven i inovativan način, kroz različite priče. Autor kao strastveni ljubitelj glazbe, s okupljenima je podijelio priče koje su inspirirale neke od najupečatljivijih glazbenih djela. Osim Zlatka Turkalja Turkija,  glazbene legende poput: Gabi NovakŽeljka BebekaMiroslava Rusa i Želimira Babogredca pričali su o anegdotama i osobnim iskustvima iz svijeta glazbe. Glazbeni program uveličale su Antonela Doko i Luce, koje su ostavile dubok utisak na sve prisutne ljubitelje glazbe koji su uživali u jedinstvenoj atmosferi.

Rezultati istraživanja su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu te kako pozitivno djeluje na njihovo mentalno zdravlje, a pozdravljaju i činjenicu kako danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije

Hrvatska diskografska udruga u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) predstavila je u utorak 7. studenoga 2023. Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, koje je agencija Hendal provela u lipnju i srpnju ove godine. Istraživanje, drugo po redu i jedino ovakvo provedeno u Hrvatskoj, ponovno je potvrdilo koliko je važna uloga glazbe u našim životima.

„Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa. Također, bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu, a s obzirom na značajnu povezanost mlađe populacije s glazbom posebnu važnost dali smo ispitivanju mladih u dobi od 12 do 15 godina,“ istaknula je Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge te dodala kako su „rezultati ovog istraživanja utoliko značajniji i jer ih je moguće komparirati s rezultatima istog istraživanja provedenog 2018. godine.“

Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba itekako važna u životu., a tome u prilog ide podatak da Hrvati glazbu slušaju 16,4 sata tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. 90% ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5 različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44% ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima).

Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni Youtube streaming (80%), a 70% mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.

Radio i plaćeni servisi imaju najveći udio svakodnevnih korisnika – oko 80%, a i dalje je besplatno streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput YouTube-a.

Do nove glazbe Hrvati dolaze putem radija, besplatnog video streama, TV-a i društvenih mreža, a mladi ističu kako im je glavni izvor za nalaženje nove glazbe besplatni streaming te kratke forme na TikToku.

Hrvatski građani podjednako slušaju domaću i stranu glazbu, dok glazbu iz regije sluša oko 42% ispitanika. U uzorku mladih veći je udio slušanja strane glazbe u odnosu na domaću. Top tri glazbena stila hrvatske glazbe su pop, rock i narodna glazba (a kod mladih i hip-hop).

Dodatno, 73% ispitanika navodi i kako im je poznat pojam intelektualnog vlasništva te se slažu s tvrdnjama kako bi kreativna industrija i umjetnici trebali moći živjeti od svog rada. Oko polovice ispitanika (značajno više nego u 2018.) slaže se i kako zaštita intelektualnog vlasništva podržava gospodarstvo te utječe na kulturu i kreativnost.

Cijela kreativna industrija kojoj glazba pripada značajno sudjeluje u hrvatskoj ekonomiji. Ono što nedostaje je strategija za razvoj kulturnih i kreativnih industrija i sustavno promišljanje kako joj pomoći i još snažnije razvijati. Mi u HUP-u ćemo ustrajno raditi da u tome pomognemo svim akterima u kreativnim i kulturnim industrijama“, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Nakon predstavljanja rezultata Istraživanja uslijedila je i panel rasprava na temu „Glazba i identitet: kako glazba oblikuje naše živote?“ koja je okupila relevantne dionike iz područja autorskog i srodnih prava, gospodarstva, znanosti i glazbene industrije. Na panelu su sudjelovali Jasminka Martinović, direktorica granske udruge Kreativnih i kulturnih industrija pri HUP-u, Dario Draštata, član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge, predsjednik Regionalne udruge nezavisnih glazbenih izdavača i predsjednik Upravnog odbora IMPALE (Europske udruge nezavisnih glazbenih izdavača), Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a, Marko Kutlić, autor i glazbenik te Marija Žagmešter Kemfelja s odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dok je razgovor moderirala novinarka Ivana Brkić Tomljenović.

Cjelokupne rezultate Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj, možete pronaći na sljedećem linku.

Ovogodišnji laureati su: Gabi Novak, Mate Mišo Kovač, Zrinko Tutić, Menart, Dancing Bear i Hit Records koji su obilježili zvuk, srce i dušu glazbe

U srijedu 22. studenoga 2023. Hrvatska glazbena industrija je u hramu glazbe, koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog proslavila vrhunske umjetnike i diskografske kuće na trećoj godišnjoj dodjeli prestižne nagrade Nova ploča u organizaciji Hrvatske diskografske udruge (HDU)Gabi Novak, Mate Mišo Kovač, Zrinko Tutić te diskografske kuće Menart, Dancing Bear i Hit Records ove godine osvojili su nagradu i priznanje za svoj neumorni doprinos glazbi i kulturnoj baštini, promicanju značaja hrvatske glazbene industrije, te bitan i prepoznatljiv uspjeh u ostvarivanju ciljeva Hrvatske diskografske udruge.

Na dodjeli glazbenih nagrada također su prisustvovali i Zdenka Kovačiček, Matija Dedić, Drago Diklić, Šima Jovanovac, Želimir Babogredac, Hrvoje Markulj, Zlatko Turkalj Turki

Diskografske kuće, Dancing Bear i Menart, svojim dugogodišnjim radom jačaju hrvatsku glazbenu scenu. Dancing Bear već 33 godine djeluje na području Hrvatske i regije te su tijekom svog poslovanja postigli brojne uspjehe. “Ova nagrada veliko je priznanje Dancing Bear Teamu te potvrđuje da smo svojim djelovanjem ostavili snažan pečat u razvoju hrvatske diskografije i glazbene industrije u cijelosti te nas dodatno motivira da nastavimo graditi svoju priču u glazbenom svijetu” – rekao je Silvije Varga, direktor Dancing Beara.

Iz diskografske kuće Menart zahvalili su se svima koji su doprinijeli njihovom izdavaštvu, te naravno publici koja prati njihov rad. “Zbog Vas još uvijek postojimo, i trudimo se i dalje marljivo raditi, i izdavati novu glazbu svake godine” – ističe Branko Komljenović, direktor Menarta.

Hit Records je u svojih 20 godina djelovanja okupio brojna poznata imena pop, rock i zabavne glazbe iz Hrvatske i regije, poput Tonyja Cetinskog, Vesne Pisarović, Toše Proeskog, Zorice Kondže i Rišpeta, iznjedrivši rado slušane pjesme. “Dobiti nagradu od Hrvatske diskografske udruge, zapravo od onih s kojima dijelimo prostor stvaranja, vrijedi dvostruko” – istaknuo je Miroslav Rus, direktor Hit Recordsa.

Svaki dobitnik ove prestižne nagrade, svojom strašću prema glazbi i predanošću, obilježio je hrvatsku glazbenu baštinu, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima publike i povijesti glazbe.

Glazbena diva, Gabi Novak, koja je stvorila nevjerojatan glazbeni opus do sada, istaknula je: “Ova nagrada je potvrda dugogodišnjeg truda i ljubavi koju sam uložila u glazbu. Hvala svima koji su prepoznali moj stil izražavanja koji je ostao nepromijenjen, bez obzira na žanr koji izvodim.” A omiljeni izvođač s preko 20 milijuna prodanih ploča, Mate Mišo Kovač, zahvalio je svojoj vjernoj publici za podršku koju ima od njih sve ove godine: “Za sve ove godine vjernosti zahvaljujem se svojoj vjernoj publici. Bez vas ne bih bio tu gdje jesam.” Jedan od najznačajnijih skladatelja i producenata, te jedan od osnivača diskografske nagrade Porin i dugogodišnji član Hrvatske diskografske udruge, Zrinko Tutić, tvorac je mnogobrojnih hitova te je stvorio neke od najznačajnijih hrvatskih izvođača među kojima su Tajči, Maja Blagdan, Severina te mnogi drugi.

Hvala vlastima Hrvatske diskografske udruge što su prepoznali moj doprinos zvukovlju. Kada su mi rekli da sam, među dobitnicima, zajedno s Gabi Novak i Mišom Kovačem, sjetio sam se krasne Arsenove pjesme ‘Mi smo lišće s iste grane’, koju pjeva zajedno s Mišom. Stariji su oni od mene po 20-ak godina, ali na kraju je ispalo da smo s iste grane lišće” – izjavio je Zrinko Tutić prilikom preuzimanja nagrade.

Ovaj godišnji događaj, osnovan povodom 25. godišnjice Hrvatske diskografske udruge, nastoji odati priznanje onima čiji su doprinosi bili ključni za promociju hrvatske glazbene industrije. Hrvatska diskografska udruga promiče interese hrvatske glazbene industrije te rad glazbenika i svih ostalih kreativaca. Nagrada Nova ploča predstavlja simbol prepoznavanja izvanrednih dostignuća i doprinosa u obogaćivanju glazbene scene.

Krajem studenoga 2023. u Bruxellesu je održana konferencija direktora nacionalnih grupa-članica Svjetske diskografske federacije (IFPI), među kojima su bili i predstavnici Hrvatske diskografske udruge Branko Komljenović, Dario Draštata, Maja Vidmar Klarić i Mladen Milić.

Na konferenciji se raspravljalo o ulaganju u glazbi, novostima na tržištu, glavnim porukama koje se mogu koristiti iz Global Music Reporta, naknadi izvođača, umjetnoj inteligenciji, slučaju RAAP, provedbi i ostalim dosjeima EU-a .

Na samom uvodu u konferenciju sudjelovala je i gospođa Emmanuelle du Chalard, vršiteljica dužnosti voditeljice Odjela za autorsko pravo Europske komisije, koja je govorila o umjetnoj inteligenciji, slučaju RAAP, provedbi, a dotaknula se i DSM Direktive koja je u Hrvatskoj implementirana Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2021. godine.

Europska komisija je najavila da će u narednom razdoblju napraviti screening tj. provjeru na koji način je implementacija provedena u svakoj državi članici i je li Direktiva ispravno implementirana.

Prilikom posjeta Bruxellesu, predstavnici HDU-a održali su sastanke i sa zastupnicima u Europskom parlamentu: Tomislavom Sokolom, Ladislavom Ilčićem, Karlom Resslerom, Romanom Jerković, Željanom Zovko, Biljanom Borzan i Predragom Fredom Matićem, a glavna tema tih sastanaka odnosila se na Direktivu o umjetnoj inteligenciji, koja bi trebala biti donesena u ožujku ili travnju 2024. godine.

Na samoj konferenciji puno se govorilo i o sve većoj ulozi i utjecaju umjetne inteligencije te je glazbena industrija još jednom iznijela svoj stav odnosno preporuke u tri točke: 1. sadržaj koji je zaštićen autorskim pravom ne smije se koristiti u AI procesima bez prethodnog odobrenja nositelja prava; 2. smislena obveza vođenja evidencije se mora nametnuti developerima i ostalim uključenima koji koriste glazbena djela za obučavanje umjetne inteligencije i 3. djela i snimke koje je stvorila isključivo umjetna inteligencija bez utjecaja ljudske kreativnosti ne bi trebala uživati zaštitu kao autorska djela.

Veliki naglasak stavljen je na obvezu transparentnosti, po kojoj developeri moraju voditi registar o tome kojim sadržajem je umjetna inteligencija napunjena, tj. iz kojeg sadržaja je učila.

I ove godine Hrvatska diskografska udruga je dodijelila najveća diskografska priznanja – Multi-platinum Award – istaknutim glazbenicima za njihova vrhunska diskografska dostignuća.

U sklopu dodjele nagrade Top.HR Music Awards krajem veljače 2023., dobitnici priznanja postali su grupa Parni valjak za vrhunska diskografska dostignuća i jedinstven doprinos rock kulturi i glazbenoj industriji te pjevač Daniel Popović za vrhunska diskografska dostignuća legendarnog albuma “Bio sam naivan”, objavljenog 1983. godine.

Povodom slavljeničkog koncerta u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u veljači 2023., Multi-platinum Award je dodijeljen klapi Šufit za 30 godina vrhunskih diskografskih dostignuća za vrijeme kojih je postala jedna od najprominentnijih klapskih sastava u Hrvatskoj.

Kantautoru i glazbeniku Hariju Rončeviću je na koncertu u KD Lisinski u svibnju 2023. uručeno priznanje za 30 godina glazbene karijere i vrhunskih diskografskih dostignuća, tijekom kojih je objavio 13 studijskih izdanja i brojne ljubavne pjesme koje su ga svrstale u značajne umjetnike mediteranskog popa.

Početkom prosinca 2023., među dobitnicima priznanja Multi-platinum Award se našao i Miroslav Škoro za 20 godina objave albuma “Milo moje”.

Hrvatska diskografska udruga i radijski urednik na Drugom programu Hrvatskog radija, voditelj i glazbeni kritičar Zlatko Turkalj Turki tijekom 2023. godine nastavili su svoju suradnju na projektu Diskografska spajalica.

Vođeni idejom spajanja glazbenog svijeta pod jedan nazivnik, odlučili smo publici približiti riječi onih bez kojih taj svijet ne bi bio moguć – glazbenicama i glazbenicima. Cilj novog projekta je putem zanimljivih i sadržajnih intervjua predstaviti najbolje doajene te najnovije talentirane izvođače i izvođačice. Intervjui se objavljuju dva puta mjesečno, pod perom Zlatka Turkalja Turkija, koji svojim dugogodišnjim iskustvom čitateljima predstavlja ono najbolje od glazbe.

Glazbenici s kojima smo obavili intervjue u 2023. godini bili su:

  • Hari Rončević
  • Goran Končar
  • Neno Belan
  • Zdeslav Mišurac (klapa Šufit)
  • Let 3
  • Vlatko Stefanovski
  • Tedi Spalato
  • Ivo Josipović
  • Emilija Kokić
  • Mile Kekin
  • Damir Urban
  • Amira Medunjanin
  • Davor Gobac (Psihomodo pop)
  • Gibonni
  • Nina Badrić
  • Zdravko Čolić
  • Šima Jovanovac
  • Zorica Kondža
  • Tomislav Bralić & klapa Intrade
Tijekom ove godine, ranijim intervjuima ili razgovorima s njihovim suradnicima, prisjetili smo se i idućih velikana hrvatske glazbe:
  • Massimo
  • Maja Perfiljeva
  • Oliver Dragojević
  • Arsen Dedić
  • Tomislav Ivčić
  • Krunoslav Kićo Slabinac
Za detaljnije informacije o aktivnostima tijekom prošle godine, pozivamo naše članove i proizvođače fonograma da posjete internetsku stranicu Hrvatske diskografske udruge.