Poštovani članovi, proizvođači fonograma,
ovim vam se putem obraćamo kako bismo vam skrenuli pozornost na utjecaj krize uzrokovane Covid-19 pandemijom na glazbenu industriju u Republici Hrvatskoj te kako bismo vam predstavili mjere za koje smatramo da bi nadležne institucije trebale provesti na nivou sektora kulturnih i kreativnih industrija.
Predložene mjere nastale su na temelju rada IMPALINE radne grupe (IMPALA – Independent Music Companies Association) koje su HDU i ZAPRAF podržale te u određenoj mjeri i preuzele.
Glazbeni sektor jedan je od prvih koji se našao na udaru. Kako ga u najvećem broju čine mikro i mali poduzetnici, samozaposleni pojedinci i freelanceri, potrebno je brzo i snažno odgovoriti na ovu krizu, kako bi se glazbenom i drugim kulturnim sektorima pomoglo da prežive ovu oluju.
Cilj je očuvati izvor egzistencije umjetnicima, izvođačima, autorima, proizvođačima fonograma, samozaposlenim pojedincima, omogućiti poduzećima da nastave poslovati, te da nastave investirati. Europski kulturni i kreativni sektor generira 4,4% ukupnog BDP-a Europske unije i preko 12 milijuna stalnih poslova. Prema studiji koju je 2015. proveo Ekonomski institut u Zagrebu, bruto dodana vrijednost pod-sektora glazbe, izvedbene umjetnosti i umjetnosti iznosila je 743,5 milijuna kuna ili 11,6 posto bruto dodane vrijednosti sektora kreativnih i kulturnih industrija Republike Hrvatske. Broj zaposlenih u sektoru glazbe i izvedbene umjetnosti iznosi 4.140 osoba (761 u glazbenom sektoru) što čini 9,8% ukupne zaposlenosti sektora kreativnih i kulturnih industrija.
Stoga smo ispred Hrvatske diskografske udruge (HDU), Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) koje okupljaju više od 250 proizvođača fonograma (uglavnom malih i srednjih poduzeća), Regionalne udruge nezavisnih diskografa (RUNDA) te svih izdavačkih kuća u Republici Hrvatskoj pozvali Ministarstvo kulture i ostala nadležna ministarstva, Vladu Republike Hrvatske, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Hrvatsku gospodarsku komoru da u svim planiranim naporima i mjerama za očuvanje gospodarstva i radnih mjesta uvrsti i glazbeni sektor. Također, o predloženim mjerama obavješteno je i Stalno predstavništvo Republike Hrvatske u Bruxellesu.
Zbog ranjivosti glazbene industrije smatramo da se te mjere moraju poduzeti brzo kako bi se spriječilo da pojedinci, kao i organizacije svih veličina, ne propadnu financijski.
Raznolikost je snaga ovih sektora, ali istovremeno i njihova ranjivost u vremenu krize. Ovdje su u pitanju poslovi, kreativnost i kulturna raznolikost. Glazba i kultura moraju biti priznati kao jedan od prioriteta. Velike kompanije na digitalnom tržištu glazbe, kolektivna društva i mediji također su pozvani da usvoje i provedu posebne mjere koje će pomoći glazbenom sektoru da prebrodi krizu. Solidarnost će stvoriti nove prilike i partnerstva koja će, nadamo se, imati pozitivan utjecaj na glazbeni i kulturni sektor i nakon krize.
U nastavku vam dostavljamo naš krizni plan koji je nastao u suradnji sa članovima te kolegama iz drugih europskih zemalja.Temelje akcije čini koordinacija koja će osigurati kohezijski pristup u cijeloj Europi i izbjeći da se pretjerani teret prelije na mala i srednja poduzeća i pojedince koji moraju pregovarati o svojoj poziciji u različitim situacijama za svaku zemlju posebno; donošenje opsežnog nacionalnog ekonomskog plana pogotovo za mala i srednja poduzeća i pojedince na tržištu. To predstavlja ključ uspješnog nošenja s krizom; važne su i mjere Europske unije kako bi se nadopunili nacionalni planovi država članica i potakao ekonomski oporavak Europe; inicijative unutar sektora osigurati će konkretnu pomoć tamo gdje je ona najviše potrebna što će rezultirati solidarnošću i potaknuti kasniji oporavak; stalni pregled situacije pomoći će mapirati sve akcije na EU, nacionalnom nivou i nivou sektora, kao i utvrditi očekivane gubitke.
Krizni plan u 10 točaka
Deset prijedloga
1. Zajednički pristup u cijeloj Europi – koordinacija i povezivanje na nivou Europske unije pomoći će da svaka pojedinačna država ima potpun paket mjera na raspolaganju. Kako će EU uvoditi labaviji model pomoći državama i veći stupanj fiskalne fleksibilnosti, pojedine države članice imaju slobodu koja im je potrebna da djeluju brzo i efikasno.
2. Jasna pravila – Vlada RH bi trebala donijeti jasne odluke oko svih događaja koji su odgođeni. To će pomoći sektoru da traži novac od osiguranja gdje je moguće, i da pristupi kompenzacijskim fondovima.
3. Ekonomske mjere – Hrvatska treba pristupiti donošenju cjelovitog plana sa ključnim mjerama kao što su: zaštita prihoda proizašlih iz samostalne djelatnosti, pomoć samozaposlenima koji su ostali bez vlastitog prihoda, freelance radnicima, potpora za plaće malih kompanija, pristup zajmovima bez kamata, porezne olakšice za kompanije, obustava/odgoda kod plaćanja poreza i drugih davanja, smanjenje PDV-a, niže kamatne bankovne stope, fiskalni poticaji kojima će se potaknuti ulaganja nakon što završi kriza i kada se suočimo sa opravkom ekonomije.
4. Planovi naknade za pojedine sektore – nacionalni financijski paket potpora mora odmah biti pokrenut za teško pogođene sektore kao što je glazbena industrija, a uz to PDV se treba ukinuti na sva kulturna dobra i usluge.
5. Povećanje garancija zajmova za kulturni sektor – iznos zajmova EU za kulturni i kreativni sektor treba utrostručiti, te sa 100% jamčevine promovirati nacionalno kreditiranje (trenutni nivo garancije je 75%).
6. EU krizne mjere za kulturni sektor – budući da je kulturni sektor među prvima koji je pogođen, potreban je poseban krizni fond za mala i srednja poduzeća da im se pruži nepovratna financijska potpora i zajmovi bez kamata, zajedno sa drugim mjerama kao što su dopuštanje državama članicama oslobađanje od obaveze plaćanja PDV-a, na kulturna dobra i usluge, te pružanje poticaja za novi rast u sektoru, kada prođe kriza.
7. Praćenje nacionalnih akcija i integriranje kulture u EU odlučivanje – EU bi trebao nadzirati efikasnost nacionalnih odgovora na krizu, opći EU fond pokrenut da odgovori na ovu krizu treba biti dostupan i kulturnom sektoru, svi EU projekti koji ovise o eventima se automatski trebaju pomaknuti i kašnjenja u izvještavanju se trebaju opravdano prihvatiti.
8. Mobilizacija kolektivnih društva – sva kolektivna društva, bi trebala, osnovati krizni fond i za manje članove (producente i izvođače, jednako kao i za publishere i autore), omogućiti pristup avansima, svim članovima jednako kao i mogućnost zajmova bez ikakvih kamata. ZAPRAF kao kolektivna organizacija proizvođača fonograma već djeluje u tom smjeru.
9. Akcije digitalnih servisa – glazbeni servisi i platforme, trebaju biti propisno licencirani, treba se uvesti krizni fond za mala i srednja poduzeća, brže procesuirati plaćanje prema vlasnicima prava, ustupiti nešto veći postotak od dogovorenog vlasnicima prava, omogućiti plaćanje avansa svim vlasnicima prava kojima su trenutno potrebni, podržavati lokalnu glazbenu scenu i lokalne izvođače sa lokalnim playlistama i lokalnim kampanjama na društvenim mrežama.
10. Potpora nacionalnih medija – radio stanice i drugi mediji, trebaju pojačano promovirati lokalnu glazbu i izvođače i autore i staviti veći naglasak na nezavisne izvođače, te promovirati nova lokalna izdanja jednako kao i lokalne kampanje na društvenim mrežama.
U Zagrebu, 26. ožujka 2020.