Uspjeh u borbi protiv piratstva u najširem smislu pretpostavlja postojanje odgovarajućih pravnih mehanizama. Pravni propisi koji omogućuju brzo djelovanje kada dođe do povrede prava na štetu autora i nositelja srodnih prava, kao i brze sankcije za počinitelje temelj su stvaranja učinkovite zaštite prava te prevencije za potencijalne počinitelje.
U hrvatskom pravnom sustavu temeljni zakon kojim se štite prava proizvođača fonograma je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ( NN 167/03, 79/07, 80/11, 144/12). Za povredu prava proizvođača fonograma predviđena je građanskopravna, kaznenopravna, prekršajnopravna i upravnopravna zaštita.
UPRAVNOPRAVNA ZAŠTITA
Državni zavod za intelektualno vlasništvo nadležan je za provedbu posebnih upravnih i inspekcijskih poslova u području autorskog i srodnih prava (izdavanje odobrenja za djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava i inspekcijski nadzor nad radom udruga za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava).
GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
Proizvođač fonograma kao nositelj prava ima pravo na zaštitu u slučaju povrede prava. Pravo na zaštitu ovlašćuje svog nositelja da od osobe koja je njegovo pravo povrijedila zahtijeva prestanak radnje koja to pravo vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (prestanak uznemiravanja), popravljanje nanesene štete (naknada štete), plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, plaćanje zakonom određenog penala, vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava (vraćanje stečenog bez osnove), utvrđenje učinjene povrede, kao i objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu prava.
Također, na zahtjev proizvođača fonograma koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede.
Za provedbu građanskopravne zaštite prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj nadležna su u prvom stupnju četiri trgovačka suda, sa sjedištem u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Parnični postupak, kao redoviti put pravne zaštite u području građanskopravnih odnosa, pokreće se podnošenjem tužbe zbog povrede prava intelektualnog vlasništva nadležnom sudu.
KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA
Kaznena djela usmjerena protiv autorskog i autorskom pravu srodnih prava normirana su u Kaznenom zakonu. Novim Zakonom kaznena djela protiv povrede prava intelektualnog vlasništva izdvojena su u posebnu glavu.
U odnosu na prava proizvođača fonograma čini kazneno djelo onaj tko protivno propisima kojima se uređuju autorsko i srodna prava reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije, ili stavi na raspolaganje javnosti tuđi fonogram ili dopusti da se to učini i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu.
PREKRŠAJNOPRAVNA ZAŠTITA
Prekršajna zaštita za razliku od kaznenopravne načelno je usmjerena protiv onih radnji koje predstavljaju manje kršenje pravnog poretka. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u člancima 189. do 192.a predviđa i prekršajnu odgovornost za kršenje autorskog i srodnih prava.
Prekršajnopravnu zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj provode u prvom stupnju prekršajni sudovi.
